Novim Indeksom ljudskog kapitala, Svjetska banka mjeri koliko zemlje gube na produktivnosti gospodarstva zbog nedovoljnog ulaganja u svoje ljude
BALI, Indonezija, 11. listopada 2018. – Svjetska banka danas je objavila novo istraživanje koje tvorcima javnih politika pruža uvjerljive dokaze o tome da se ostvarivanjem boljih rezultata na području zdravlja i obrazovanja djece može znatno povećati dohodak ljudi, ali i zemalja, što bi im još dugo u budućnosti donosilo povrat.
Indeks ljudskog kapitala, koji je danas predstavljen na Godišnjoj skupštini Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), pokazuje kako će 56 posto djece koja su danas rođena širom svijeta izgubiti više od polovice svoje potencijalne cjeloživotne zarade zbog toga što vlade trenutno ne ulažu dostatno i na učinkovit način u svoje ljude kako bi osigurale da njihovo stanovništvo bude zdravo, obrazovano i otporno te spremno za radna mjesta budućnosti.
Ljudski kapital – tj. znanja, vještine koje ljudi usvoje tijekom svojih života, te očuvanje zdravlja – u 20. se stoljeću pokazao ključnim čimbenikom gospodarskog rasta i smanjivanja siromaštva u mnogim zemljama, osobito u Istočnoj Aziji.
„Za najsiromašnije ljude, ljudski kapital često je jedini kapital kojim raspolažu”, kazao je Jim Yong Kim, predsjednik Grupacije Svjetske banke. „Ljudski kapital ključni je pokretač održivog i uključivog rasta, ali zdravlje i obrazovanje ljudi ne dobivaju pozornost koju zaslužuju. Ovaj Indeks uspostavlja izravnu vezu između rezultata na području zdravlja i obrazovanja, te produktivnosti i ekonomskog razvoja. Nadam se da će potaknuti zemlje da poduzmu hitne mjere i ulažu više i učinkovitije u ljude.“
„Ljestvica se podiže za sve“, pridodao je Kim. “Jačanje ljudskog kapitala važno je za sve zemlje, bez obzira na razine dohotka, žele li se natjecati u gospodarstvu budućnosti.“
Indeksom ljudskog kapitala mjeri se količina ljudskog kapitala za koju danas rođeno dijete može očekivati da će je dosegnuti do navršene 18. godine života, a s obzirom na rizike lošeg zdravlja i obrazovanja koji prevladavaju u zemlji u kojoj živi. Indeks mjeri udaljenost svake zemlje do granice koja označava cjelovito obrazovanje i potpuno zdravlje danas rođenog djeteta. Mjerenje obuhvaća:
- Preživljavanje – Hoće li danas rođena djeca doživjeti školsku dob?
- Školovanje – Koliko će škole završiti i koliko će naučiti?
- Zdravlje – Hoće li iz škole izići dobrog zdravlja, spremni za daljnje obrazovanje i/ili rad kao odrasle osobe?
Indeks odražava produktivnost danas rođenog djeteta kao budućeg radnika u usporedbi s time kakva bi ona mogla biti da je dijete bilo posve zdravo i prošlo cjelovito i kvalitetno obrazovanje, i to na ljestvici od nula do jedan, gdje je 1 najbolja moguća ocjena. Primjerice, ako je zemlja ocijenjena s 0,5, znači da pojedinci – ali i zemlja u cjelini – ostaju bez polovice svog budućeg gospodarskog potencijala. Računamo li kroz razdoblje od 50 godina, to će se očitovati u golemim gospodarskim gubicima: 1,4 posto godišnjeg gubitka u rastu BDP-a.
Indeksom se određuje trenutni položaj pojedinih zemalja s obzirom na produktivnost sljedećeg naraštaja radnika. U zemljama poput Azerbajdžana, Ekvadora, Meksika i Tajlanda, djeca rođena danas bila bi 40 posto produktivnija kao budući radnici kada bi danas uživala cjelovito obrazovanje i potpuno zdravlje. U zemljama kao što su Maroko, Salvador, Tunis i Kenija, produktivnost bi im bila veća za 50 posto.
Podaci prema spolu dostupni su za 126 od 157 zemalja obuhvaćenih Indeksom. U tom podskupu zemalja, ljudski kapital je i kod dječaka i kod djevojčica još uvijek daleko od granice potencijalne akumulacije ljudskog kapitala. U većini zemalja, raskorak između ljudskog kapitala i njegove granične potencijalne akumulacije veći je i za dječake i za djevojčice nego li raskorak između dječaka i djevojčica.
Dokazi upućuju na to da je napredak moguć. Poljska je između 1990. i 2015. provela reforme obrazovanja i zabilježila jedan on najbržih skokova u rezultatima testiranja PISA među zemljama OECD-a. Vijetnam je nedavno nadmašio prosječni rezultat testiranja PISA u zemljama OECD-a. Malavi je u manje od dva desetljeća uspio smanjiti svoju stopu zaostajanja u rastu djece za gotovo 20 posto. Međutim, indeks pokazuje kako predstoji još mnogo posla.
Indeks je dio Projekta ljudskog kapitala Grupacije Svjetske banke, gdje se ljudski kapital prepoznaje kao pokretač uključivog rasta. Osim Indeksa, Projekt ljudskog kapitala obuhvaća program jačanja istraživanja i mjerenja ljudskog kapitala, kao i potporu zemljama radi ubrzanja napretka u ostvarenjima na području ljudskog kapitala.
Oko 28 zemalja* iz raznih regija i dohodovnih skupina unaprijed je iskazalo zanimanje za sudjelovanje u ovome Projektu te je u okviru svojih vlada odredilo tijela nadležna za suradnju s Grupacijom Svjetske banke. Te zemlje počele su s radom na podizanju razine dijaloga o javnoj politici ljudskog kapitala u svim svojim resornim ministarstvima i određivanju nacionalnih prioriteta za ubrzanje napretka na području ljudskog kapitala, a na temelju razvojnih planova svake pojedine zemlje.
Indeks je uključen u predstojeće Izvješće o svjetskom razvoju za 2019. godinu, čija je tema Promjena prirode poslova, a bavi se važnošću ulaganja u ljudski kapital radi pripreme za budućnost rada.
*28 zemalja koje su se priključile u ranoj fazi su Armenija, Butan, Egipat, Etiopija, Filipini, Gruzija, Indonezija, Irak, Jordan, Kostarika, Kenija, Kuvajt, Lesoto, Libanon, Malavi, Maroko, Pakistan, Papua Nova Gvineja, Peru, Poljska, Ruanda, Saudijska Arabija, Senegal, Sijera Leone, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ukrajina i Uzbekistan.
