WASHINGTON, 28. travnja 2017.— Odbor izvršnih direktora Svjetske banke danas je odobrio zajam u iznosu od 22 milijuna eura (23,32 milijuna USD) i predloženo jamstvo u visini od 350 milijuna eura (370,7 milijuna USD) u korist Republike Hrvatske. Zajam i jamstvo za Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora osmišljeni su radi jačanja institucionalne djelotvornosti, jacanja poslovne učinkovitosti i povećanja kapaciteta za otplatu duga u cestovnom sektoru Hrvatske.
Pokrivajući više od 75 posto potražnje u sektoru prometa, hrvatska cestovna mreža najveće je infrastrukturno dobro u zemlji. Zadnjih godina, Hrvatska je svoju cestovnu mrežu znatno proširila velikim ulaganjima u autoceste, u cilju cjelovitog povezivanja većine regija, poticanja rasta industrije i turizma, kao i uključivanja hrvatskih cesta u širu europsku mrežu.
Nakon 20 godina golemih ulaganja u infrastrukturu, državna poduzeća Hrvatske ceste (HC), Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) danas su opterećena s 5,2 milijardi eura duga, koji je u potpunosti pokriven državnim jamstvom. K tome, sektoru su potrebna bolja rješenja za upravljanje, učinkovitost i transparentnost.
Republika Hrvatska trenutno pruža znatnu potporu sektoru cesta, čiji dug danas doseže 11 posto BDP-a, a koji državna poduzeća iz cestovnog sektora nisu u stanju otplatiti i refinancirati bez državnih jamstava. Neadekvatno korporativno upravljanje te nedostatak kvalitetnih ulaganja i odluka o financiranju, zajedno s prevelikim brojem zaposlenih i neučinkovitom praksom održavanja dodatno su povećali problem.
Projekt restrukturiranja i modernizacije cestovnog sektora ima za cilj pružiti sveobuhvatno rješenje kojim će se na institucionalna, poslovna i financijska pitanja odgovoriti podupiranjem reformi u upravljanju, restrukturiranju, planiranju i praćenju poslovanja, a zahvaljujući kojima će državna poduzeća u sektoru prometa postati djelotvornija i učinkovitija. Potpora će biti okrenuta mehanizmima za upravljanje institucionalnim ulaganjima, kao i za upravljanje i rukovođenje na razini društava, a sve kako bi se promicala kultura utemeljena na uspješnosti poslovanja i kako bi se osiguralo da buduća ulaganja budu ekonomski opravdana. Projekt će se baviti i poslovnim praksama u svrhu povećanja poslovne djelotvornosti, uz ostvarivanje što većih prihoda i smanjivanje poslovnih troškova. Navedene predložene mjere su podrzane i kroz postojeći zajam EBRD-a, kojim se podupire refinanciranje restrukturiranje sektora autocesta.
“Veoma nam je drago što ćemo Hrvatskoj pružiti potporu kako u poslovnom, tako i u financijskom restrukturiranju sektora javnih cesta, što će Hrvatskoj pomoći da krene putem financijski održivog razvoja i umanjiti potrebu za državnim potporama u tom sektoru. Jačanjem kapaciteta autocestovnih poduzeća za otplatu svojih dugova izravno će se smanjiti i državni dug, dok će unapređivanje planiranja i upravljanja pripomoći racionalizaciji ulaganja”, istaknuo je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije.
“Poboljšanja u održavanju cesta, koja će proisteći iz reforme poslovanja, ponajprije će pogodovati korisnicima cesta jer će se promjene provoditi u skladu sa suvremenom upravljačkom praksom koja je okrenuta kvaliteti, daljnjem povećanju sigurnosti, udobnosti vožnje i standardima energetske učinkovitosti. S druge strane, poduzeća u cestovnom sektoru izvući će korist iz određenih strategija optimizacije duga, što će im omogućiti veća izdvajanja za redovno poslovanje, održavanje i nova ulaganja”, zaključio je Banerji.
Financiranje projekta provest će se kroz zajam u iznosu od 22 milijuna eura i jamstvo u visini do 350 milijuna eura, čime će se Vladi omogućiti prikupljanje sredstava za refinanciranje duga kreditima ili obveznicama u korist komercijalnih zajmodavaca ili ulagača u obveznice. Zajmom će se ojačati upravljački i poslovni kapaciteti cestovnih poduzeća, dok će se jamstvom osigurati poboljšanje kreditne sposobnosti, što će poduzećima omogućiti optimiziranje strukture njihovog postojećeg duga kroz pristup komercijalnom zaduživanju pod uvjetima primjerenijim njihovim poslovnim potrebama.
***
Grupacija Svjetske banke
Osnovna zadaća Grupacije Svjetske banke (WBG) odnosi se na borbu protiv siromaštva i potporu održivom razvoju. Grupacija Svjetske banke sastoji se od pet institucija: Svjetske banke, koja uključuje Međunarodnu banku za obnovu i razvoj (IBRD) i Međunarodno udruženje za razvoj (IDA); Međunarodne financijske korporacije (IFC); Multilateralne agencije za osiguranje ulaganja (MIGA); i Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID). Institucije iz Grupacije Svjetske banke posluju u više od stotinu zemalja, pri čemu im pružaju financijske i strateške savjete te druge usluge potpore ne bi li im pomogle u rješavanju njihovih gorućih razvojnih i strateških pitanja.
Otkako se 1993. godine priključila Svjetskoj banci, Hrvatska koristi financijsku i tehničku pomoć, strateške savjete i analitičke usluge koje pruža ta globalna razvojna institucija. Svjetska banka do danas je osigurala potporu za 54 projekta u iznosu od oko 3,5 milijardi USD. Približno polovica financijskog angažmana Banke okrenuta je prometnom sektoru, dok je otprilike trećina okrenuta sektorima zdravstva i socijalne zaštite. Ostatak portfelja usmjeren je prema inovacijama i poduzetničkom kapitalu, uz jedan manji projekt na području okoliša.
