ZAGREB, 8. srpnja 2015. — Ministar financija, Nj. E. Boris Lalovac i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku g. Carlos Piñerúa, danas su potpisali Ugovor o zajmu u iznosu od 20 milijuna EUR (21,29 milijuna USD) za Projekt poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo, kojemu je cilj osnažiti financiranje rizičnim kapitalom za inovativna mala i srednja poduzeća (MSP) i novoosnovana poduzeća u Republici Hrvatskoj, ali i omogućiti jačanje privatnoga sektora, njegove produktivnosti i konkurentnosti. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je zajamt 7. srpnja 2015.
Jačanje izvoza iznimno je važno za brži i održivi gospodarski rast Republike Hrvatske. Inovativni MSP-ovi i novoosnovana poduzeća mogu pri tome odigrati ključnu ulogu jer mogu iskoristiti nisku troškovnu bazu u zemlji te potaknuti porast produktivnosti i izvoza. Međutim, inovativnim je MSP-ovima u hrvatskom poduzetničkom krajoliku još uvijek potrebna podrška, naročito u pogledu pristupa financiranju u ranim fazama poslovanja, kada je poduzećima potrebno pomoći da ideje pretoče u proizvod ili uslugu.
Hrvatska će u nadolazećim godinama ostvariti korist o financiranja u ranim fazama sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, koja će dijelom biti usmjerena u znanost, tehnologiju, inovacije i poduzetništvo. Međutim, bez učinkovitoga okvira za financiranje rizičnim kapitalom, Hrvatska neće moći u potpunosti iskoristiti sredstva iz ovih fondova. Stoga je važno da Hrvatska razvije dobar mehanizam za financiranje u ranim fazama.
Do danas u Hrvatskoj nije registriran ni jedan fond poduzetničkog kapitala, unatoč znatnoj potražnji za financiranjem u ranim fazama. S pomoću Projekta poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo bit će osnovan Pilot-fond poduzetničkog kapitala, kako bi se osiguralo financiranje za inovativne MSP-ove i novoosnovana poduzeća. U okviru Projekta osnovat će se i Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja, koji će osigurati manje iznose za financiranje rizičnim kapitalom, zajedno s ulagačima na tržištu, poput poslovnih anđela i inkubatora. Pilot-fondom poduzetničkog kapitala upravljat će privatno društvo za upravljanje fondovima, dok će HAMAG-BICRO upravljati Fondom za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja. Za HAMAG-BICRO, ulagače i poduzetnike bit će osigurano stručno usavršavanje i savjetovanje radi stjecanja znanja o korištenju sredstava iz fondova EU-a.
„Hrvatska Vlada je prepoznala veliki potencijal naših inovativnih poduzetnika i zato nam je u cilju omogućiti im da što jednostavnije dođu do kapitala u svim fazama svoga razvoja. Posebno sam ponosan jer je ovaj Venture capital prvi takav fond u Hrvatskoj. I zato hvala Svjetskoj banci što je prepoznala ovaj projekt koji će poduzetnicima omogućiti da ne moraju tražiti novac u inozemstvu i da svoje ideje razvijaju u vlastitoj zemlji. Nova radna mjesta i industrije budućnosti možemo stvarati samo ako ćemo ulagati u kreativnost i ideje naših mladih poduzetnika“, poručio je ministar Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta Republike Hrvatske.
„Ovim putem želim zahvaliti Svjetskoj banci na podršci koju pruža hrvatskom gospodarstvu“. rekao je Boris Lalovac, ministar financija Republike Hrvatske. „Današnjim potpisivanjem ugovora o zajmu za Projekt poduzetničkog kapitala za inovacije i poduzetništvo, nastavljamo, zajedno s Bankom, pružati podršku privatnom sektoru. U okviru ovog Projekta koji će pružiti financiranje rizičnim kapitalom za inovativne MSP-ove i novoosnovana poduzeća prvenstveni cilj Vlade je poticati novoosnovana poduzeća. Time će se pripomoći stvaranju novih radnih mjesta, povećanju izvoza i produktivnosti gospodarstva.”
„Iznimno nam je drago poduprijeti Vladu Republike Hrvatske u jačanju financiranja rizičnim kapitalom te omogućiti inovativnim MSP-ovima u Hrvatskoj plasman njihovih proizvoda ne samo na hrvatskom tržištu i tržištima Europske unije, nego i šire,” kazao je Carlos Piñerúa, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. „Ovim projektom želimo potaknuti inovacije i poduzetništvo, koji su ključni čimbenik izgradnje snažnijeg privatnog sektora i povećanja njegove produktivnosti i konkurentnosti.”
Rok dospijeća zajma denominiranog u eurima i uvećanog za fiksnu kamatnu maržu je deset godina, s četiri godine počeka.
Otkako je Republika Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993. godine, ta joj globalna razvojna institucija pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete vezane uz politike i analitičke usluge. Dosad je Svjetska banka podržala 53 projekta u vrijednosti od oko 3,5 milijardi USD.
