PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Svjetska banka: Europska unija, uključujući i Hrvatsku, se oporavlja, iako polako i uz znatne rizike

10. lipnja 2015.


Kako bi oporavak bio održiv, Europa mora i dalje provoditi reforme usmjerene na izvoz i investicije, stvaranje radnih mjesta i zaštitu ranjivih skupina

ZAGREB, 10. lipnja 2015. – Očekuje se da će se gospodarski rast i dalje ubrzavati diljem Europske unije (EU), s 0 % u 2013. i 1,3 % u 2014. na 1,8 % u 2015. i 2,0 % u 2016. Većina država članica EU-a u središnjoj i istočnoj Europi i dalje će bilježiti gospodarski rast iznad europskog prosjeka, pri čemu će taj rast iznositi više od 2,4 % u 2015., i to zahvaljujući većoj osobnoj potrošnji, postupnom povratku investicija i daljnjem povećanju izvoza, navodi se u novom Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za EU koje je danas predstavljeno u Zagrebu.

Gospodarski oporavak je u 2014. bio posebno izražen u Njemačkoj, Mađarskoj, Irskoj, Poljskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, dok je gospodarski rast konačno zabilježen u državama južne Europe nakon znatnog financijskog i gospodarskog restrukturiranja te unatoč rastućoj zabrinutosti zbog financijskih problema u Grčkoj i općenito slabe aktivnosti svjetske trgovine.

„Izvoz je bio glavni pokretač gospodarskog rasta u mnogim državama članicama EU-a u središnjoj i istočnoj Europi, kao što su Poljska, Bugarska, Rumunjska i, u manjoj mjeri, Hrvatska”, rekao je Theo Thomas, glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije i voditelj tima koji je izradio Redovno ekonomsko izvješće za EU. „To je dijelom rezultat izravnih stranih ulaganja kojima se zemljama pomaže u integraciji u globalne opskrbne lance i poticanju izvoza. Međutim, budući da su se izravna strana ulaganja smanjila nakon krize, zemlje se sada moraju više usmjeriti na poboljšanje poslovnog okruženja, razvoj vještina, poticanje inovacija, investicije u infrastrukturu i smanjivanje regulatornih prepreka kako bi se potakla nova izravna strana ulaganja i rast izvoza.”

Prema izvješću, jačanje gospodarskog rasta i poboljšanja na tržištu rada pomoći će u ograničavanju udjela osoba izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Od 2008. udio osoba izloženih riziku od siromaštva u državama članicama EU-a u središnjoj i istočnoj Europi povećao se na više od 23 % jer je zbog sporijeg gospodarskog rasta došlo do gubitka radnih mjesta, posebno među mladima i niže kvalificiranim osobama, što ih je dovelo ispod linije siromaštva. Nadalje, u izvješću se navodi da će gospodarski oporavak i smanjenje stope nezaposlenosti, zajedno s povećanim fiskalnim prostorom za socijalne rashode u nekim državama članicama EU-a u središnjoj i istočnoj Europi, dovesti do postupnog smanjenja siromaštva.

Dok su prognoze u pogledu gospodarskog rasta u Europi relativno optimistične zbog jednokratnog pada cijene nafte i kvantitativnog popuštanja ESB-a, u izvješću se navodi da je nekim rizicima potrebno pažljivo upravljati, uključujući: (1) potencijalno povećanje volatilnosti financijskih tržišta jer SAD i EU provode različite monetarne politike; (2) novi pritisak na javne financije zbog kombinacije niske inflacije i blagoga gospodarskog rasta; (3) ograničenu dostupnost novih sredstava za financiranje investicija zbog niskih povrata i nedovršenih bankovnih reformi; i (4) potencijalno negativni učinak na povjerenje zbog stalnih financijskih problema u Grčkoj ili geopolitičkih napetosti u Ukrajini.

Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, navodi da je „neposredni izazov za Hrvatsku održati momentum gospodarskog oporavka usmjeren na ponovno uspostavljanje fiskalne i makroekonomske stabilnosti i poduprijeti rast privatnog sektora i konkurentnosti. Strukturne reforme obuhvaćaju usklađivanje plaća s produktivnošću, posebno u sektoru nerazmjenjivih dobara, poboljšanje poslovnog okruženja, smanjenje trgovinskih prepreka (uključujući i razmjenu usluga unutar EU-a) i promicanje vještina potrebnih za dinamično stvaranje novih radnih mjesta i inovacije. To će se morati ostvariti zajedno s vraćanjem javnih financija u prihvatljive okvire administrativnim uštedama i isplativijim socijalnim politikama kojima će se zaštititi najranjivije skupine, promicati veća socijalna uključenost i bolje uključivanje na tržište rada.”



Kontakti za medije
U Zagrebu
Vanja Frajtić
Telefon: +385 1 2357 230
vfrajtic@worldbank.org
U Washingtonu
Kristyn Schrader-King
Telefon: +1 (202) 458-2736
kschrader@worldbank.org

Dodatni izvori

Priopćenje broj.
2015/ECA/090

Api
Api

Welcome