Veća izdvajanja za zdravstvo i obrazovanje ključna su za otporan gospodarski oporavak nakon pandemije u državama Europe i središnje Azije

WASHINGTON, 7. listopada 2020. – Gospodarstva u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije mogla bi se smanjiti za 4,4 %, čime bi se suočila s najgorom recesijom od globalne financijske krize 2008., navodi se u najnovijem Izvješću o gospodarskim kretanjima (Economic Update) za regiju koje je objavljeno danas.

Oporavak rasta u rasponu od 1,1 % do 3,3 % očekuje se 2021. Izgledi su i dalje jako nesigurni, no rizici bi se mogli smanjiti.

Dinamika oporavka ovisi o trajanju pandemije uzrokovane koronavirusom (COVID-19), dostupnosti i distribuciji cjepiva te o razini poboljšanja globalne trgovine i ulaganja. Zbog toga bi rast u regiji mogao biti slabiji od očekivanog ako se pandemija pogorša.

„U ovakvim izazovnim vremenima zemlje Europe i središnje Azije moraju gledati šire od neposredne krize i pripremiti se za otporan oporavak nakon pandemije”, rekla je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije. „To uključuje jačanje javnog upravljanja, poboljšanje investicijske klime te poticanje inovacija i digitalnog razvoja. Posebno će biti važna značajna i održiva ulaganja u kvalitetno obrazovanje i zdravstvo.”

Očekuje se da će se zbog pada gospodarstva uzrokovanog pandemijom 2020. povećati i siromaštvo u svim zemljama u regiji. Procjenjuje se da bi se dodatnih 2,2 milijuna ljudi moglo naći ispod linije siromaštva od 3,20 USD dnevno. Ako se u obzir uzme uobičajena linija siromaštva od 5,5 USD dnevno za zemlje višeg srednjeg dohotka, broj siromašnih mogao bi se povećati za 6 milijuna.

Pandemija je negativno utjecala i na obrazovanje i zdravstvo u regiji. Od virusa je već umrlo tisuće ljudi, a pojedinci koji ga prežive osjećat će dugotrajne posljedice na zdravlje. Zatvaranje škola može dovesti do gubitaka u učenju u rasponu od trećine pa do čitave godine školovanja te će to vjerojatno pogoršati nejednakosti jer će nerazmjerno pogoditi učenike slabijeg socioekonomskog statusa.

U posebnoj analizi u Izvješću utvrđeno je da su poboljšanje pristupa i kvalitete tercijarnog obrazovanja te smanjenje rizičnih čimbenika za zdravlje odraslih ključni za otpornost oporavka u regiji. Iako zemlje u regiji osiguravaju relativno dobre osnovne obrazovne i zdravstvene usluge, mjerene prema Indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke, potrebno je više učiniti za uspjeh pojedinaca i zemalja u budućnosti.

„Nije dovoljno samo preživljavati, kao što nije dovoljno ni steći samo osnovno obrazovanje. Odrasli trebaju biti zdravi, aktivni i produktivni tijekom cijelog života”, rekla je Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Osobito je važno smanjiti rizike za zdravlje u obliku pretilosti, pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, koji mogu ugroziti aktivno i produktivno starenje, ali isto tako i osigurati da visokoškolske ustanove studente pripremaju za izazove današnjih tržišta rada.”

U regiji je više od 18 % stanovništva pretilo, gotovo 23 % prekomjerno konzumira alkohol te 26 % trenutačno puši. Ti su zdravstveni rizici posebno visoki u istočnoj Europi i Rusiji, gdje je očekivano trajanje života odraslih ujedno i najniže u regiji. Prevalencija tih rizika ne povećava samo vjerojatnost razvoja zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, već utječe i na stopu smrtnosti i oboljenja od posljedica zaraznih bolesti kao što je COVID-19.

Dobro i kvalitetno visoko obrazovanje ključno je kako bi osobe ostale konkurentne na tržištima rada koja se brzo mijenjaju. Ako bi zemlje zapadnog Balkana, istočne Europe, južnog Kavkaza i središnje Azije poboljšale svoje visoko obrazovanje, mogle bi zadržati svoju visokokvalificiranu radnu snagu unatoč stalnom iseljavanju.

Razlike među spolovima u obrazovanju i zdravstvu u regiji ograničene su te, ako postoje, obično su u korist žena. U izvješću se ističe da su, zapravo, muškarci ti koji zaostaju i u osnovnom i u visokom obrazovanju. Međutim, u svakoj je zemlji u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) znatno manje žena nego muškaraca. To ima značajne posljedice jer će visokoobrazovane osobe u STEM područjima vjerojatnije pronaći zaposlenje i imati veće plaće.

Uz to, velika je razlika između spolova u pogledu pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, pri čemu su oba ponašanja češća kod muškaraca. Stoga su u regiji, osobito u Rusiji i istočnoj Europi, stope smrtnosti više za muškarce nego za žene.

U izvješću se napominje da su smanjenje razlika u stjecanju osnovnog i visokog obrazovanja između muškaraca i žena, poticanje žena u razvoju karijere i uvođenje politika kao što je veće oporezivanje alkohola i duhana radi smanjenja prevalencije pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola među muškarcima važni izazovi.

About The World Bank

The World Bank Group has a bold vision: to create a world free of poverty on a livable planet. In more than 100 countries, the World Bank Group provides financing, advice, and innovative solutions that improve lives by creating jobs, strengthening economic growth, and confronting the most urgent global challenges. For more information, please visit www.worldbank.org, www.miga.org, and www.ifc.org.