Više od 86% odraslih građana Hrvatske ima račun u banci
WASHINGTON, 19. travnja 2018. — Financijska uključenost raste u cijelome svijetu, što ubrzavaju mobilna telefonija i internet. No, pozitivni pomaci nisu jednaki u svim zemljama. U svom najnovijem izvješću o korištenju financijskih usluga, Svjetska banka navodi i kako je još uvijek vjerojatnije da će račun u banci imati muškarac, a ne žena.
69 posto odraslih osoba ili 3,8 milijardi ljudi u čitavom svijetu danas ima račun u banci ili kod pružatelja mobilnih novčanih usluga, što je ključan korak u bijegu od siromaštva. Riječ je o porastu u odnosu na 62 posto iz 2014. i tek 51 posto iz 2011.godine. Prema Global Findexu, bazi podataka o financijskoj uključenosti, od 2014.do 2017. račun je otvorilo 515 milijuna odraslih osoba, a od 2011. to je učinilo njih 1,2 milijarde. No, dok je u nekim zemljama broj vlasnika računa zabilježio nagli rast, u drugima je napredak sporiji, a nerijetko ga sputava velik raskorak između muškaraca i žena te između bogatih i siromašnih.
U Hrvatskoj račun u banci ima 86,1 posto odraslih građana, što je tek malo više nego 86 posto iz 2014., ali nešto manje nego 88,4 posto iz 2011. Raskorak između muškaraca i žena u zemljama u razvoju nije se mijenjao od 2011. godine, a iznosi 9 postotnih bodova. U Hrvatskoj je udio žena koje su vlasnice računa prilično visok i doseže 82,7 posto, što je 20 posto iznad prosjeka za Europu i Srednju Aziju (62,5 posto).
Global Findex, sveobuhvatnu bazu podataka o tome kako ljudi u 144 zemlje koriste financijske usluge, uspostavila je Svjetska banka, uz financiranje sredstvima iz Zaklade Billa i Melinde Gates i u suradnji s tvrtkom Gallup Inc.
“Zadnjih nekoliko godina u svim dijelovima svijeta svjedočimo golemim pomacima u osiguravanju pristupa građana službenim financijskim uslugama”, izjavio je Jim Yong Kim, predsjednik Grupacije Svjetske banke. “Financijska uključenost omogućuje ljudima da štede radi zadovoljavanja obiteljskih potreba, da se zadužuju radi potpore poslovnim pothvatima ili da se osiguravaju za slučaj izvanrednih okolnosti. Pristup financijskim uslugama ključan je korak prema smanjivanju kako siromaštva, tako i nejednakosti, a najnoviji podaci o broju vlasnika mobilnih telefona i internetskih priključaka ukazuju na još neviđene mogućnosti uporabe tehnologije radi postizanja sveopće financijske uključenosti.”
Došlo je do znatnog porasta u uporabi mobilnih telefona i interneta radi obavljanja financijskih transakcija. Između 2014. i 2017. to je dovelo do toga da se udio vlasnika računa koji plaćanja izvršavaju ili primaju elektroničkim putem u cijelome svijetu povećao s 67 na 76 posto, a u zemljama u razvoju s 57 na 70 posto. Iako je u zemljama u razvoju broj odraslih građana koji račune plaćaju preko interneta u prosjeku prilično malen, Hrvatska spada među zemlje s najvišim udjelima, uz prosjek od 40 posto. Kada je posrijedi internetska kupovina, visokodohodovne zemlje bilježe prilično velik udio odraslih osoba (prosječno 59 posto) koje su izjavile kako su se protekle godine poslužile internetom radi obavljanje neke kupovine, dok je u zemljama u razvoju njihov postotak niži. U Hrvatskoj ih je nešto manje od 30 posto.
“Global Findex ukazuje na velik napredak u pristupu financijskim uslugama, ali i na velike mogućnosti koje se tvorcima politika i privatnom sektoru pružaju u pogledu povećanja korištenja i širenja uključenosti među ženama, poljoprivrednicima i siromašnima”, izjavila je Nj.V. kraljica Máxima od Nizozemske, posebna predstavnica glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za financijsku uključenost u službi razvoja. “Elektroničke financijske usluge ključne su za naš dosadašnji napredak, a i nadalje će biti presudne u našem nastojanju da postignemo sveopću financijsku uključenost.”
U svijetu 1,7 milijardi odraslih osoba još uvijek nema račun u banci, ali među njima ih dvije trećine posjeduje mobilni telefon koji bi im mogao pomoći u pristupu financijskim uslugama. Prema izvješću, digitalna tehnologija mogla bi iskoristiti postojeće gotovinske transakcije ne bi li ljude uvela u financijski sustav. Primjerice, isplatom državnih plaća, mirovina i socijalnih naknada izravno na račune građana, službene financijske usluge mogle bi se dovesti do još čak 100 milijuna odraslih osoba u čitavom svijetu, što uključuje i 95 milijuna građana zemalja u razvoju. Zemlje na prostoru Europe i Srednje Azije bilježe neke od najviših udjela odraslih osoba koje isplate državnih sredstava primaju na svoj račun, a među vodećih osam tu je i Hrvatska.
Tu su i druge mogućnosti za povećanje broja vlasnika računa i njihovo korištenje za elektronička plaćanja: u privatnom sektoru radi više od 200 milijuna odraslih osoba bez bankovnog računa, koje plaću dobivaju isključivo u gotovini, baš kao i preko 200 milijuna primatelja plaćanja u poljoprivredi.
“Već znamo mnogo o tome kako se pobrinuti da žene imaju jednak pristup financijskim uslugama koje bi im mogle promijeniti život”, istaknula je Melinda Gates, supredsjedateljica Zaklade Billa i Melinde Gates. “Kada država socijalne naknade i druge potpore ženama uplaćuje elektronički, izravno na njihove račune u bankama, učinak je nevjerojatan. Žene u svojim domovima dobivaju ovlast donošenja odluka, a kako na raspolaganju imaju više financijskih alata, ulažu u boljitak svojih obitelji i pripomažu općem gospodarskom rastu.”
Ovo izdanje baze podataka Global Findex sadrži ažurirane pokazatelje pristupa službenim i neslužbenim financijskim uslugama i njihovog korištenja. Baza donosi i podatke o uporabi financijske tehnologije, tj. mobilnih telefona i interneta, za obavljanje financijskih transakcija, a temelji se na razgovorima s više od 150.000 ispitanika širom svijeta. Baza podataka se od 2011. objavljuje svake tri godine.
“Baza podataka Global Findex postala je jednim od glavnih uporišta napora koji se u svijetu ulažu u promicanje financijske uključenosti”, naglasila je Asli Demirgüç-Kunorld, direktorica Banke za istraživanja na području razvoja. “Ti podaci donose obilje spoznaja stručnjacima za razvoj, tvorcima politika i znanstvenicima, a pripomažu i praćenju napretka ka ostvarenju sveopćeg pristupa financijskim uslugama do 2020. kao cilja koji je postavila Grupacija Svjetske banke, kao i Ciljeva održivog razvoja, koje su postavili Ujedinjenih narodi.”
