Learn how the World Bank Group is helping countries with COVID-19 (coronavirus). Find Out

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Stope rasta u zemljama EU11 polako se oporavljaju, ali postizanje ravnomjernijeg prosperiteta i dalje predstavlja izazov, kažu u Svjetskoj banci

18. prosinca 2013.


VARŠAVA, 18. prosinca 2013.— U svom najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću za zemlje EU11 (EU11 RER), Svjetska banka ističe kako su, nakon sporog ulaska u 2013. godinu, stope gospodarskog rasta u zemljama EU11* postupno krenule put oporavka.

Image

“Uz pad ulaganja i smanjenu potrošnju, zemlje EU11 su se početkom godine približile nultoj stopi rasta”, izjavio je Theo Thomas, glavni ekonomist Svjetske banke zadužen za regiju Europe i srednje Azije i voditelj tima za izradu izvješća EU11 RER.“No, gospodarski su se izgledi tijekom godine popravili jer se stanje u eurozoni stabiliziralo, izvoz je krenuo put oporavka, a rast su poduprle i domaće politike .”

Prema izvješću, gospodarska aktivnost na prostoru EU11 počela je jačati u drugom tromjesečju uslijed porasta povjerenja potaknutog znakovima oporavka u eurozoni, koja je u drugom tromjesečju izašla iz recesije. Ukupni BDP na prostoru EU11 se u prvoj polovici 2013. povećao za 0,3 posto. I procjene BDP-a za treće tromjesečje 2013. i visokofrekventni pokazatelji ukazuju na nastavak skromnog gospodarskog oporavka.

“Kako je proizvodnja u zemljama EU15* pala za 1,5 posto, eurozona se u 2013. nastavila kretati silaznom putanjom, da bi tijekom trećeg tromjesečja ponovno krenula put rasta”, izjavila je Mamta Murthi, regionalna direktorica Svjetske banke za srednju Europu i zemlje Baltika.

“U međuvremenu”, pridodala je Murthi, “skroman oporavak u zemljama EU11 u početku se oslanjao na rast neto izvoza, poglavito u Rumunjskoj, Slovačkoj i Poljskoj, koji je dao protutežu padu ulaganja i smanjenoj osobnoj potrošnji diljem čitave regije. U idućem razdoblju, očekuje se kako će 2014. gospodarski rast u svim zemljama EU11 krenuti put oporavaka i postati uravnoteženiji, pri čemu se neće toliko oslanjati na izvoz jer će se domaća potražnja, a osobito ulaganja, pojačati. No, očekuje se kako će oporavak potrajati, a rastu će trebati neko vrijeme prije no što dosegne stope koje je bilježio u razdoblju prije krize.”

U izvješću se upozorava na razlike u gospodarskim ostvarenjima pojedinih zemalja EU11 u prva tri tromjesečja 2013. Latvija i Litva su zabilježile najviše stope rasta ne samo među zemljama EU11, već i u čitavoj Europskoj uniji. No, čak i ta dobra ostvarenja predstavljala su silazno kretanje u usporedbi s 2012. jer je u Latviji zabilježen pad privatnih ulaganja, dok je u Litvi došlo do usporavanja izvoza. Rast u Poljskoj se uslijed pada ulaganja i potrošnje u prvom tromjesečju godine spustio na najnižu stopu još od 2001. U Rumunjskoj su rast uglavnom pokretala dobra izvozna ostvarenja u autoindustriji, unatoč stagniranju potrošnje i padu ulaganja. Slovenija i Hrvatska su se u prva tri tromjesečja 2013. nalazile u recesiji i bile snažno pogođene padom domaće potražnje, dok je Mađarska u trećem tromjesečju zabilježila rast nakon pet uzastopnih tromjesečja silaznih kretanja.

Ove početne naznake oporavka još se nisu bitnije odrazile na tržište rada jer su stope nezaposlenosti i dalje na najvišoj razini od početka 2007. godine, pri čemu su osobito visoke među mladima i niskokvalificiranom radnom snagom. U zemljama EU11 bez posla je trenutno 4,9 milijuna ljudi, što je za 1,8 milijuna više od povijesno negativnog rekorda iz kolovoza 2008. Prem izvješću, za smanjivanje nezaposlenosti u okolnostima slabog oporavka bit će potreban snažniji rast i reforme na tržištu rada.

Unatoč daljnjem ublažavanju monetarne politike u sprezi s niskom inflacijom na cijelom prostoru regije i u eurozoni, u izvješću se ističe kako je rast kredita i nadalje slab. Za ublažavanje pritisaka presudno je riješiti pitanje visoke razine loših plasmana, otkloniti financijsko-regulatornu nesigurnost i poboljšati poslovno okruženje. No, u izvješću se upozorava kako će kreditni uvjeti u srednjoročnom razdoblju možda i dalje biti teški.

U 2014. će se nastaviti i s fiskalnom prilagodbom, pri čemu će oporavku na strani prihoda pripomoći domaća potražnja, ali uz razmjerno postupnu dinamiku radi podupiranja gospodarskog rasta. No, u Hrvatskoj i Sloveniji prisutna je potreba za veći prilagodbama ne bi li se dosegla održiva razina deficita i duga.

U izvješću se upozorava kako su zemlje EU11 još uvijek suočene sa znatnim rizicima nepovoljnih kretanja. Rast globalnih kamatnih stopa bi, u sprezi s kolebanjima na tržištima kapitala, mogao usporiti oporavak eurozone, a u zemljama EU11 sputati domaću potražnju, a osobito ulaganja. K tome, prevladavanje sistemskih rizika u financijskom sektoru bi, srednjoročno gledano, u zemljama EU11 moglo dovesti do pooštravanja kreditnih uvjeta bude li se javila potreba za dodatnim kapitalom, što će ograničiti i ulaganja.

U izvješću se razmatraju i pitanja smanjivanja siromaštva i postizanja ravnomjernijeg prosperiteta u zemljama EU11, što se nadovezuje na dva institucionalna cilja Svjetske banke, a to su smanjivanje krajnjeg siromaštva i promicanje ravnomjernijeg prosperiteta. U izvješću se napominje kako su, premda su mnoge zemlje prije krize bile uspješne u promicanu ravnomjernijeg prosperiteta (tj. podizanju dohotka među najsiromašnijih 40 posto stanovništva), pozitivni učinci tih nastojanja otada umanjeni u na cijelom prostoru EU11, a posve su izbrisani u Mađarskoj, Latviji i Litvi. Iako je rast dohotka za najsiromašnijih 40 posto stanovništva i drugdje bio pozitivan, u četiri je zemlje bio iznad prosjeka: u Bugarskoj, Estoniji, Poljskoj i Rumunjskoj.

Postizanje ravnomjernijeg prosperiteta neupitno ovisi o gospodarskom rastu, radnim mjestima i dobro usmjerenim programima socijalnog osiguranja.“Jedan od nadolazećih izazova je i promicanje ravnomjernijeg prosperiteta tijekom možebitno dugotrajnog razdoblja slabog rasta”, istaknuo je Kenneth Simler, viši ekonomist Svjetske banke zadužen za regiju Europe i srednje Azije i koautor izvješća EU11 RER. “Zemlje trebaju pronaći načine za ubrzavanje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta te se pobrinuti da rast bude inkluzivan u okolnostima u kojima su fiskalna i kreditna ograničenja sve stroža, a mehanizmi uzdržavanja kućanstava su oslabljeni uslijed krize.”

Simler je naglasio kako “ostvarivanje takvog inkluzivnog i održivog rast iziskuje politike kojima će se razvijati vještine, osigurati mobilnost radne snage i promicati konkurentnost privatnog sektora, uz bolje usmjerene mehanizme socijalne zaštite kojima će se štititi ugrožene skupine i uz istodobno izbjegavanje prepreka i mjera koje destimuliraju rad.”

EU11 RER je polugodišnje izvješće što ga objavljuje sektor Svjetske banke zadužen za regiju Europe i Srednje Azije. U izvješću se promatraju makroekonomska i reformska kretanja u zemljama EU11 te se daje iscrpna analiza ključnih pitanja politike. Želite li dobiti primjerak novog izvješća u elektroničkom obliku, posjetite:

http://issuu.com/world.bank.europe.central.asia/stacks/db73be1583804ed98137badc4136f12

*Skupina zemalja EU11 obuhvaća 11 država članica Europske unije (EU) koje su u EU ušle nakon 2004. godine: Bugarsku Hrvatsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.

** Skupina zemalja EU15 obuhvaća države članice EU-a prije 2004. godine: Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Osobe za kontakt:

U Washingtonu: Elena Karaban +1-202-473-9277, ekaraban@worldbank.org;

U Bukureštu:Daniel Kozak +4 021 201 0388, dkozak@worldbank.org ;

U Sofiji: Ivelina Taushanova+359 2 9697 239, itaushanova@worldbank.org ;

U Varšavi: Anna Kowalczyk + 48 605 282 998, akowalczyk@worldbank.org ;

U Zagrebu: Vanja Frajtić +385 1 2357 230, vfrajtic@worldbank.org


Kontakti za medije
U Washingtonu
Elena Karaban
Telefon: +1-202-473-9277
ekaraban@worldbank.org
U Bukureštu
Daniel Kozak
Telefon: + 4 021 201 0388
dkozak@worldbank.org
U Varšavi
Anna Kowalczyk
Telefon: + 48 605 282 998
akowalczyk@worldbank.org


Priopćenje broj.
2014/259/ECA

Api
Api