Learn how the World Bank Group is helping countries with COVID-19 (coronavirus). Find Out

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Povećanje izvoza usluga pridonijet će rastu u zemljama jugoistočne Europe

22. kolovoza 2011.




Kretanje inozemnih radnika/stručnjaka i priznavanje kvalifikacija i diploma među preostalim su preprekama trgovini uslugama

WASHINGTON, 22. kolovoza 2011. – Trgovina uslugama mogla bi potaknuti rast u zemljama potpisnicama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA)[1] ukoliko otklone trgovinske prepreke i ograničenja, tvrdi se u studiji Svjetske banke pod naslovom „Prepreke trgovini uslugama u regiji CEFTA-e”. Studija ukazuje na različite prepreke javnih politika koje i dalje ograničavaju širenje trgovine uslugama, koče sposobnost zemalja jugoistočne Europe da požnju koristi većeg regionalnog uslužnog tržišta.

Usluge imaju najveći udio u gospodarstvima svih zemalja CEFTA-e, a on se i dalje povećava. Usluge prosječno čine više od dvije trećine bruto dodane vrijednosti u navedenoj regiji. Na svjetskoj je razini trgovanje uslugama raslo po stopi od 15 posto godišnje od 1980. godine, pa je globalna trgovina uslugama dostigla prosječnu razinu od 12 posto BDP-a u zemljama niske, srednje i visoke razine dohotka.

„Kao što je slučaj i drugdje, trgovina uslugama postaje sve važnija u jugoistočnoj Europi – odnosno u regiji CEFTA-e – ali struktura trgovine uslugama varira među različitim dijelovima regije”, navodi Borko Handjiski, ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i srednje Azije i suautor studije. „Zemlje CEFTA-a u značajnoj su mjeri napredovale s obzirom na otvaranje svog uslužnog tržišta. Međutim, neka ograničenja i dalje postoje u svim zemljama.” 

Handjiski ističe: „Premda se prepreke razlikuju od zemlje do zemlje, ipak postoje neka zajednička ograničenja u određenim uslužnim sektorima. U graditeljstvu postoje ograničenja u području prekogranične ponude i priznavanja inozemnih dozvola. U kopnenom prometu, strogi propisi, tržišni protekcionizam i državni monopoli (u željezničkom prometu) ograničavaju mogućnosti trgovanja. Najveća se ograničenja nalaze u pravnom sektoru, u kojemu je pružanje usluga, osim savjetodavno-pravnih, ograničeno na državljane zemlje u pitanju. Za razliku od toga, usluge informacijske tehnologije ne podliježu tako strogim propisima, pa trgovina u ovome sektoru uvelike ovisi o drugim čimbenicima, kao što su tehnološki napredak i zaštita prava intelektualnog vlasništva.”

U izvješću se navodi da je regija CEFTA-e općenito veliki neto izvoznik usluga, a izvoz usluga u razdoblju od 2007. do 2009. iznosio je ukupno 16,1 milijardu EUR – što je gotovo dvostruko više od uvoza usluga (8,7 milijardi EUR). Unatoč tome, nakon što se isključe prihodi i rashodi od turizma, izvoz usluga (EUR 6,2 milijarde EUR) bio je tek nešto veći od uvoza usluga (5,9 milijardi EUR). Bosna i Hercegovina jedina je zemlja CEFTA-e koja ostvaruje značajan neto izvoz, poglavito zbog izvoza usluga u graditeljstvu. U Hrvatskoj izvoz ponešto premašuje uvoz, Kosovo i Srbija imaju uravnoteženu trgovinu, a ostale su zemlje u maloj mjeri neto uvoznice.

Studijom je utvrđeno da putovanja predstavljaju glavni izvor priljeva za zemlje smještene na jadranskoj obali, nakon čega slijede usluge u sektoru prometa i komunikacija. U regiji su 2009. godine ostvareni prihodi od turizma u iznosu od 9,6 milijardi EUR, od čega su se dvije trećine odnosile na Hrvatsku, premda su Albanija i Crna Gora također izvukle koristi iz ovoga sektora. Trgovina transportnim uslugama proteklih je godina iznosila 2,2 milijarde EUR, dok su komunikacijske usluge regiji priskrbile nekih 850 milijuna EUR.

„Zemlje CEFTA-e u kojima vlada otvorenija trgovina uslugama mogu onim zemljama koje imaju stroža ograničenja poslužiti kao primjer načina  liberalizacije trgovine,” tvrdi Lazar Šestović, ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i srednje Azije i suautor studije. „Budući da sve ove zemlje teže prema pridruživanju Europskoj uniji, usvajanje sličnih načela integracije, primjerice, s obzirom na pravo poslovnog nastana i prekogranično pružanje usluga, čini se prirodnim putem naprijed.”

Šestović dodaje: „U svakom slučaju, ako zemlje CEFTA-e odluče unaprijediti trgovinu i integraciju svojih uslužnih sektora, u sljedećem koraku potrebno je izvršiti podroban pregled domaćih propisa sektora u pitanju. Nakon toga treba ukloniti one propise koji trgovinu ograničavaju više nego što je to potrebno.”

[1]Članice Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) su Albanija, BJR Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Moldavija i Srbija.

Kontakti za medije
U Beogradu
Vesna Kostic
Telefon: +381 11 3023 700
vkostic@worldbank.org
U Washingtonu
Kristyn Schrader-King
Telefon: +1 (202) 458-2736
kschrader@worldbank.org
Natalia Cieslik
Telefon: (202) 458-9369
ncieslik@worldbank.org



Api
Api