Learn how the World Bank Group is helping countries with COVID-19 (coronavirus). Find Out

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Prilika za reforme kako bi se bolje zaštitili siromašni i povećala zaposlenost

30. lipnja 2010.




Zagreb, 30. lipnja 2010. – Globalna ekonomska kriza imala je prilično značajan učinak na sve segmente hrvatskog gospodarstva i društva. Koliko dubok je bio učinak na zapošljavanje, kakav je učinak kriza imala na razine siromaštva u Hrvatskoj, kako je učinkovita bila socijalna zaštita u osiguravanju pomoći ljudima koji su izgubili posao za vrijeme krize i kako se sustav socijalne zaštite može ojačati u svrhu djelotvornije reakcije na potrebe siromašnih sada i u budućnosti – to su pitanja kojima se bavi zajedničko, danas predstavljeno izvješće Svjetske banke i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP-a) nazvano Hrvatska: Socijalni učinak krize i jačanje otpornosti.

Kriza je preokrenula značajno smanjenje nezaposlenosti ostvareno u 2007. god. i u prvoj polovini 2008. god., pri čemu je službena zaposlenost pala za 6 posto, što je bilo jednako 6-postotnom smanjenju BDP-a u 2009. godini. Sektori koji su bili najviše pogođeni krizom uključuju prerađivačku industriju, trgovinu, turizam i građevinsku industriju, tako su industrijalizirane regije i regije s niskom nezaposlenošću najviše trpjele zbog krize. Tijekom krize najčešće su gubili posao kvalificirani radnici u industriji, muškog spola, u najboljim godinama. Kriza je smanjila već ionako nisku stopu participacije od 57,8 posto za dodatna 2 postotna boda, što je dodatno naglasilo strukturne probleme na tržištu rada i potrebu za djelotvornijim mjerama zapošljavanja.

Prije krize je siromaštvo (definirano kao 2.063 HRK mjesečno po ekvivalentu odrasle osobe) u Hrvatskoj bilo niže od 10 posto. Razlog tome je bio snažan gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta i visoka potrošnja na socijalnu zaštitu. Siromaštvo je bilo uglavnom povezano s osobama koje su bile nezaposlene duže od tri godine i radnicima s niskim kvalifikacijama. Sadašnje simulacije pokazuju da se siromaštvo povećalo za 3,5 posto i da uglavnom pogađa ekonomski aktivne, bolje obrazovane i mlađe ljude, koji žive u bogatijim urbanim područjima. Simulacije učinka krize također pokazuju da se siromaštvo među djecom najvjerojatnije povećalo, te da najviše pogađa obitelji s više djece.

„Kriza se može shvatiti i kao prilika za reforme, kao vrijeme za stvaranje otpornijeg sustava socijalne zaštite, koji osigurava dobro ciljanu pomoć onima kojima je ona najpotrebnija te uvođenje djelotvornijih programa tržišta rada koji će pomoći nezaposlenima unaprijediti vještine kako bi što brže našli posao.” izjavio je Peter Harrold, direktor Svjetske banke za srednju Europu i Baltičke zemlje. „Dobro je što se značajna poboljšanja mogu ostvariti bez dodatnog tereta za proračun, a ohrabruje što je Vladin Program gospodarskog oporavka već predvidio brojne mjere koje će pridonijeti ostvarenju tog cilja. Dobar sustav socijalne zaštite nije važan samo u kontekstu sadašnje krize, nego je jednako važan i za bilo kakve buduće poremećaje u gospodarstvu.”

„Kriza pruža mogućnost da se definira točna uloga države i revidiraju programi socijalne zaštite od kategorijalnih naknada ka programima socijalnih naknada i usluga koje su učinkovitije u suzbijanju siromaštva. Ključno je da se poboljša kvaliteta i pravovremeno prikupljanje relevantnih podataka kako bi se poduprlo donošenje odluka bazirano na činjenicama, kao i nadziranje njihovog provođenja. To je potrebno kako bi se izbjeglo rasipanje novca poreznih obveznika i osiguralo da pomoć dospije do onih koji je najviše trebaju, čak i u situacijama iznenadnih vanjskih šokova kao što je ova kriza” - naglasio je Balazs Horvath, voditelj programa suzbijanja siromaštva pri UNDP-ovom regionalnom uredu za Europu i Zajednicu nezavisnih država u Bratislavi.

Analiza je pokazala da se sustav socijalne zaštite oslanja uglavnom na postojeće instrumente kao što su naknade nezaposlenima i pomoć za uzdržavanje, čiji je prag postavljen nisko, zbog čega je mnogo novih nezaposlenih ostalo bez tih potpora. Mnogo manje pozornosti obraća se na aktivne programe politike zapošljavanja kojima se sprečava dugotrajna nezaposlenost i kronično siromaštvo. Izvješće upućuje na mjere kojima bi se značajno mogla ojačati djelotvornost sustava socijalne zaštite bez dodatnih proračunskih sredstava, s većim naglaskom na najugroženije i prilagodbu programa zapošljavanja potrebama tržišta rada, što bi omogućilo većem broju ljudi pronalazak odgovarajućih poslova.

Kontakti za medije
Suncica Plestina
Telefon: 01 2361 629
suncica.plestina@undp.org
U Ured Svjetske banke u Hrvatskoj
Vanja Frajtic
Telefon: 01/ 2357 297
vfrajtic@worldbank.org


Api
Api