PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Nakon što su nove zemlje članice eu i hrvatska doživjele najteži udar među tržištima u nastajanju, u tim se zemljama očekuje blagi oporavak tijekom 2010. i 2011. godine

1. travnja 2010.




Prema 'Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za zemlje skupine EU10', stope rasta bit će manje u odnosu na one prije krize, a veća stopa nezaposlenosti u mnogim će zemljama naštetiti kućanstvima 

VARŠAVA/ZAGREB, 1. travnja 2010. – Najnovije zemlje članice EU – odnosno zemlje iz skupine EU10  – i Hrvatska na putu su ponovnog ostvarenja rasta u 2010. i 2011. godini, ali će stopa rasta biti niža nego u razdoblju prije krize. Prema 'Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za zemlje skupine EU10', nakon pada od 3,6 posto 2009. godine, zemlje iz skupine EU10 trebaju prema najnovijim projekcijama doživjeti rast po skromnoj stopi od 1,6 posto 2010. godine, odnosno 3,6 posto 2011. godine. Nakon pada od 5,8 posto u 2009. godini, rast bi u Hrvatskoj prema projekcijama trebao doživjeti oporavak od 0,5 posto tijekom 2010., odnosno 3 posto u 2011. godini. Premda će regija u kojoj se nalaze zemlje iz skupine EU10 i Hrvatska nadmašiti regiju skupine EU15  i tijekom 2010. i tijekom 2011. godine, oporavak je slab u usporedbi sa stopama ostvarenima prije krize, a tek će od 2012. realni rast ponovno dostići razine ostvarenja prije krize.

Pregled zemalja EU10, EU15 i Republike Hrvatske, prognoze i ishodi

 

Prognoza EK
jesen 2009

Realno
2009

Prognoza
2010


Rast BDP-a,
godišnja postotna promjena

EU10

-4.2

-3.6

1.6

EU15

-4.1

-4.3

1.2

Croatia

-5.8

-5.8

0.5

Fiscalni deficit,
postotak BDP-a

EU10

-6.2

-6.5

-5.8

EU15

-7.2

-7.1

-7.5

Croatia

-3.7

-4.0

-3.5

Javni dug,
postotak BDP-a

EU10

44.6

44.1

47.5

EU15

75.2

76.4

82.1

Croatia

37.8

35.3

38.5

Stopa nezaposlenosti,
posto

EU10

9.1

8.8

9.5

EU15

9.0

9.3

10.3

Croatia

10.0

9.5

11.0

Napomena: Prognoze za 2010. godinu temelje se na državnim  projekcijama iz Programa konvergencije i stabilnosti za 2010. Za Hrvatsku – prema GFS1986 metodologiji i procjenama Banke.

Međugodišnji pad u regiji ublažio se od prvog i drugog tromjesečja 2009. godine do kraja godine za oko 2,5 postotna boda, u skladu s poboljšanjima tijekom istoga razdoblja u regiji EU15. Pokazatelji visoke učestalosti sugeriraju da su se gospodarske aktivnosti u regiji nastavile postupno oporavljati početkom 2010. godine. Opseg trgovanja u Europi stabilizira se porastom potražnje za trajnim robama i kapitalnom opremom. Ukupno uzevši, svjetski oporavak, ponovno stjecanje povjerenja u financijska tržišta, niske kamatne stope i bolje iskorištavanje sredstava EU mogu podržati skroman oporavak u regiji tijekom 2010. godine.

„Premda dolazi do oporavka svjetskog gospodarstva, perspektiva za regiju EU10 i Hrvatsku i dalje je neizvjesna. Nezaposlenost i dalje raste, a smanjenje se očekuje tek u 2011. godini“, rekao je Kaspar Richter, viši ekonomist Svjetske banke za regiju Europe i Središnje Azije i glavni autor izvješća. „U svjetlu slabog oporavka, vjerojatno je kako će trgovačka društva odgoditi zapošljavanje novih djelatnika dok očekivanja rasta na postanu čvršća, osobito stoga što su mnogi poslovni subjekti tijekom krize skratili prosječno radno vrijeme po radniku. Nadalje, neke zemlje iz skupine EU10, uključujući Bugarsku, Češku Republiku, Rumunjsku i Slovačku, započele su s konsolidacijom države zbog fiskalnih pritisaka i želje za postizanjem veće učinkovitosti javne uprave.“

Stope nezaposlenosti u zemljama iz skupine EU10 i Hrvatskoj porasle su za oko tri postotna boda otkako je izbila kriza te se početkom 2010. godine kreću na razini od oko 10 posto, što zahvaća oko 4,6 milijuna ljudi. Prema projekcijama vlada u svim zemljama iz skupine EU10, osim Rumunjske, stopa nezaposlenosti 2010. bit će veća nego što je bila 2009. godine.

Prema Redovnom ekonomskom izvješću za zemlje skupine EU10, najteže su pogođeni muškarci i mladi. Izgledi na tržištu rada za radnike s osnovnim obrazovanjem i malo radnog iskustva vjerojatno će biti slabi nekoliko godina. Nezaposlenost među osobama u dobi od 15 do 24 godine života koje traže posao porasla je za osam postotnih bodova u razdoblju od lipnja 2008. do siječnja 2010. godine, u odnosu na ukupno povećanje od tri postotna boda. Budući da je gospodarska kriza najteže pogodila građevinarstvo i proizvođačke djelatnosti, gubici radnih mjesta koncentrirali su se među muškarcima. U siječnju 2010. godine nezaposlenost je među muškarcima premašila nezaposlenost žena u svim zemljama iz skupine EU10, a najveće su razlike zabilježene u Estoniji, Litvi i Latviji.

Zemlje skupine EU10 i Hrvatska trebaju osigurati svoj oporavak kroz fiskalnu konsolidaciju, čime se država smanjuje i postaje učinkovitija, te kroz bolju ulagačku klimu koja povećava produktivnost i stvara nova radna mjesta. Nova strategija EU „Europa 2020.“ za razuman, održiv i inkluzivan rast traži ulaganje napora kako bi se potaknuo potencijalni rast, a gospodarstva preorijentirala prema izvozu. Takvo što zahtijevat će velike promjene politika koje utječu na javne financije, obrazovanje, inovacije i poslovnu klimu. Kada se dobro provedu, takve će reforme spriječiti da cikličko povećanje broja osoba bez posla ne preraste u strukturnu nezaposlenost istih.

„Ubrzavanje strukturnih reformi u Hrvatskoj nije bitno samo zbog fiskalne održivosti nego i za jačanje dugoročnih izgleda rasta koji su oslabjeli zbog krize. Reformski program seže od racionalizacije potrošnje, povećanja sudjelovanja radne snage na tržištu rada i jačanja višeg obrazovanja i inovacija, pa do rezanja birokracije i smanjenja troškova poslovanja“, rekao je Andras Horvai, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. „Otvorena su vrata za reforme uz javnu podršku. Međutim, taj bi se prostor brzo mogao suziti, osobito zbog političkih izbora 2011. godine u Hrvatskoj“.

Redovno ekonomsko izvješće za zemlje skupine EU10 i Dodatak o Hrvatskoj objavljuju se triput godišnje. Njima se prati makroekonomski i reformski razvoj u regiji te osiguravaju podrobne analize ključnih pitanja u području politika.

 

Kontakti za medije
U Varšavi
Anna Kowalczyk
Telefon: (+48) 605-282-998
akowalczyk@worldbank.org
U Washingtonu
Michael Jones
Telefon: (+1-202) 473-2588
mjones2@worldbank.org
U Zagrebu
Vanja Frajtic
Telefon: (+385) 1 -2357 297
vfrajtic@worldbank.org


Api
Api