Learn how the World Bank Group is helping countries with COVID-19 (coronavirus). Find Out

MIŠLJENJA 13. listopada 2017.

Pitanje je ima li Hrvatska institucije spremne za euro

Intervju s Elisabettom Capannelli, voditeljicom Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, za Poslovni dnevnik, objavljen u tiskanom izdanju 12. listopada, 2017.

---

Elisabetta Capannelli, nova voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju, u prvom nastupu za hrvatske medije govori o rastu, uvođenju eura…

Poslovni dnevnik: Kako ocjenjujete rast i opravak u Hrvatskoj?

Elisabetta Capannelli: Drago nam je da je nakon šest godina recesije rast u Hrvatskoj napokon ubrzao, prošle godine na 3, ove godine predviđamo 2,9 posto. To je dobar znak, ali pitanje je li održiv, od čega se sastoji i doseže li sve građane? Naša procjena je da je postojeći potencijal rasta nedovoljan za novu članicu EU. Tri posto rasta, pa bio on i održiv što nije garancija, neće dovesti zemlju na željenu razinu da građani imaju prosječna europska primanja i prilike za zaposlenje.

Image
Elisabetta Capannelli
BDP se oporavlja, ali uglavnom zahvaljujući osobnoj potrošnji zbog fiskalne relaksacije. Nije loše imati rast potican osobnom potrošnjom, ali to jednostavno nije dovoljno. Potrebno je promijeniti  generatore rasta što se može smanjenjem državnog i većom prisutnošću privatnog sektora koji mora biti produktivniji, dinamičniji, s više dodane vrijednosti. U redu je imati prihode od turizma u iznosu od 20 posto BDPa-, ali pitanje je želite li da turizam bude generator rasta ili da to bude dinamičan i snažan privatni sektor konkurentan s europskim?

Poslovni dnevnik: Slažete li se s guvernerom Vujčićem da je Hrvatska prestala hvatati korak s usporedivim zemljama?

EC: Da, dijelim to mišljenje. Hrvatska je prije krize rasla zbog privatnih investicija i dotoka stranog kapitala, sada se kapital napokon počeo vraćati, no pitanje je što želite s tim kapitalom. Ako je to promijeniti strukturu ekonomije nužno je povećati produktivnost rada, industrije. To ne treba nužno biti prerađivačka, fokus može biti na uslugama, inovacijama, IT-ju, poput Rumunjske koja je ciljanim micanjem barijera rastom prestigla druge države, uključujući i Hrvatsku, produktivnije iskoristila prirodne resurse, poput poljoprivrede. Kao došljaku, čini mi se da Hrvatska nije odlučila što želi biti, kojim modelom rasta će to postići niti je za to implementirala politike.

Poslovni dnevnik: Slijedi javna rasprava o euru. Financijski sektor podržava euro, a što vi mislite?

EC: Hrvatska se ulaskom u EU obvezala uvesti euro dinamikom koja će biti dobra za zemlju, zato je važna javna rasprava. Hrvatska je visoko eurizirana zemlja pa uvođenje neće biti takva promjena kao u zemljama koje nisu toliko povezane s eurom. Vaša monetarna politika već je usklađena s politikom ECB-a i ne koristi se za postizanje kompetitivne deprecijacije. Biti dio eurozone omogućava vam da imate veće tržište, ukida se još jedna trgovinska barijera, monetarna politika je usklađena, ukratko dobro je biti dio veće grupe što je iskusila većina novih članica. Ali, nije stvar samo imati dobre brojke na papiru, već imati dobre institucije koje će omogućiti održivost članstva. To podrazumijeva puno i ostala regulatorna tijela, pravosudni sustav, snažnu administraciju, dobar sustav upravljanja. I prije ulaska u predsoblje eura, ERM II mehanizam, Hrvatska se treba zapitati ima li adekvatne institucije da bude otporna članica eurozone koja će se ponašati proaktivno. Kad su banke u pitanju, nadajmo se da će ih ulazak u eurozonu izložiti većem pritisku konkurencije za dobrobit potrošača.

Poslovni dnevnik: Doing Business report je 'check lista' za reforme. Koji bi se prioriteti prvi trebali adresirati? 

EC: Drago mi je za inicijative poput ukidanja 100 nepotrebnih barijera, no treba sastaviti listu prioriteta i križati po njoj., Pogledajte primjere zemalja koje su to uspješno riješile, poput Rumunjske koja je ukinula barijere za strance koji ulažu u IT. Važno je ne raditi sve odjednom već postaviti 'benchmark', izložiti se javnosti i jasno reći da ćete jednu po jednu barijeru uklanjati. Potom bi trebalo smanjiti porezna opterećenja što se pokazalo korisnim u privlačenju biznisa u određene segmente. Trebate izabrati na što se želite fokusirati i omogućiti im posebne uvjete, primjerice smanjiti PDV. No, za to prvo treba odlučiti i osmisliti politiku jer sadašnji model dijeljenja poticaja ne daje rezultata. Moj je dojam da iako ljudi znaju što je potrebno napraviti, problem je implementacija.

Poslovni dnevnik: Kako to učiniti kad svaka nova vlast u ladicu baci projekte prethodnika?

EC: Nužno je imati konsenzus privatnog i javnog sektora, civilnih udruga i Vlade, o fokusu na određena područja. Hrvatska se nalazi na vrloj teškoj prekretnici; konsenzusom ste ušli u EU odradivši niz reformi, pokrenuli promjenu strukture ekonomije. Istovremeno, ostalo vam je puno "naslijeđa" iz prošlosti, postali ste ono što nazivamo zemlja nezavršenih reformskih ciljeva što nije pohvalno ime koje SB voli koristiti, ali je nažalost tako. Neprovođenje reformi stvara ogroman pritisak kako će Hrvatska ići dalje. Primjerice , reforma željeznica o kojoj se danas raspravlja, ista je kao ona koju su druge zemlje provele 10 godina prije ulaska u EU. Hrvatska je neke poteze započela, a onda je promijenila smjer, poput modusa upravljanja kompanijama u željezničkom sektoru. Na papiru možete imenovati menadžere, ali u stvarnosti oni odgovaraju upravi koju kontrolira država i u odlučivanju se ne mogu ponašati kao privatni sektor. Investicije u željeznički sektor se ne realiziraju zbog načina na koji se kompanije vode i kontroliraju od politike ili interesnih skupina. 

Poslovni dnevnik: Fiskalna konsolidacija je pokrenuta, javni dug je smanjen. Kako gledate na rizike poput pregovora sa sindikatima i zakona o braniteljima?

EC: Vladu definitivno treba pohvaliti za pokretanje fiskalne konsolidacije jer je to bio jedan od razloga šestogodišnje recesije. Danas je važno obuzdavanje deficita i trend smanjenja duga koji iznosi oko 8 posto u BDP-u u 2016., što je još uvijek jako visoko, ali očekujemo 76 posto do 2019. Vidimo jako veliki interni pritisak na ovu Vladu da poveća izdvajanja za sektore koji nisu nužno najproduktivniji, da se pobrine za određene grupe umjesto da društvo promatra kao cjelinu. Razmotrimo nedavnu raspravu o novom zakonu za branitelje, koji je dodatno proširio njihova prava i naknade,, ili izdatke zbog kolektivnih ugovora, poput zaposlenika u željeznicama. Zaposleni moraju biti zaštićeni, naravno, ali sektor željeznica ne možete koristiti isključivo da biste zapošljavali ljude. To se više nigdje ne događa.

Sutra tako može stići pritisak od drugih interesnih grupa. Puno je važnije gledati pravednost, zaštititi ljude ciljanim naknadama umjesto ih dijeliti svima jednako. Napravili smo detaljne analize koje pokazuju postojanje dubokih džepova siromaštva. Društvo se raslojava i sve su veće nejednakosti.  Tu bi država trebala odigrati svoju ulogu, brinuti za najsiromašnije i skrbiti za one koji ne mogu biti aktivni članovi društva.

Poslovni dnevnik: Koliki rizik predstavlja Agrokoru? Je li 'lex Agrokor' bio dobro rješenje?

EC: Ne mogu komentirati 'lex Agrokor', Banka je dala svoje mišljenje kad su se donosile odluke. Vlada je pred sobom imala zastrašujući problem duga od oko 11 posto BDP-a i morala je reagirati brzo. Kad neka zemlja rješava tako velik potencijalni bankrot, nema savršenog rješenja, nužno je brzo reagirati da se smanji sistemski rizik. Novi zakoni o bankrotu relativna su novost u Europi i implementacija je vrlo teška. Sada je puno bolja situacija nego ranije, ali treba uvažiti rizik za fiskus. Smatramo da Vlada mora biti iznimno konzervativna i računati na mogući utjecaj od Agrokora.

Poslovni dnevnik: Može li materijalizacija fiskalnih rizika vratiti Hrvatsku u EDP?

EC: Vlada se u narednih godinu i pol mora pozabaviti problemima naslijeđa, poput sektora prometa, a ne bježati od neophodnih poteza. Puno se toga nakupilo zbog straha od suočavanja s pojedinim interesnim skupinama. Nitko ne može predvidjeti da će efekt biti tolik da zemlju vrati u EDP, mislim da ministar financija ima situaciju pod kontrolom da se taj scenarij izbjegne. Ali, za to mu je potrebna pomoć čitave Vlade da se ne stvaraju nepotrebni pritisci na javne financije.

Poslovni dnevnik: Svjetska banka garantirala bi obveznicu kojom bi država refinancirala dugove cestarskih tvrtki. Kako stoji projekt?

EC: U travnju smo odobrili zajam od 22 milijuna eura, i garanciju do 350 milijuna eura. Ideja je poslati jasan signal da je Vlada ozbiljna u namjeri refinanciranja i da na tome transparentno radi sa Svjetskom bankom. Naša uloga je sudjelovanjem omogućiti najbolje moguće uvjete. Rezultat je da kreditori dolaze za stol i pritom nemaju nerazumne zahtjeve znajući da su pokrenuta nužna restrukturiranja kompanija. Zasad vidimo pozitivan odaziv svih da sjednu za stol pa će se do kraja godine moći provesti refinanciranje i restrukturiranje duga. Proučavaju se razne opcije izdanjem obveznice s povoljnijom kamatom i dospijećem između 15 i 20 godina. Na tržištu, pogotovo lokalnom, postoji interes banaka za formiranje konzorcija koji bi upisao izdanje. Kad je kamatna stopa u pitanju, važno je da Vlada cilja dosegnuti investicijski rejting. S ovakvim refinanciranjem, sa ili bez upotrebe garancije SB-a, Hrvatska može težiti investicijskom rejtingu, a to bi daleko nadmašilo efekt niže kamatne stope. Garancija će se možda koristiti, a možda i ne, odluka je na Vladi. Garancija je tu da pruži maksimalne koristi, no to je tek prva faza jer Vlada mora provesti značajno refinanciranje u 2019. koje treba unaprijed pripremiti, u čemu može računati na potporu Svjetske banke.

 

Api
Api