MIŠLJENJA

Mamta Murthi: Novac je tu, ali Hrvatskoj trebaju reforme da ga dobije

20. lipnja 2014.


Mamta Murthi, direktorica za Središnju Europu i baltičke zemlje Deutsche Welle na hrvatskom

Zbog recesije, u Hrvatskoj mnogi misle kako se 'nije isplatilo' ući u EU. Mamta Murthi iz Svjetske banke upozorava kako i sama Hrvatska može i mora učiniti mnogo kako bi privukla ulaganja i stvorila radna mjesta.

Mamta Murthi je regionalna direktorica u Svjetskoj banci zadužena za središnju Europu i Baltičke zemlje, uključujući Hrvatsku i Sloveniju. Prije toga je gospođa Murthi kao ekonomistica u Svjetskoj banci pratila gospodarska kretanja u Srbiji, Crnoj Gori i Bugarskoj, a zatim bila i glavna ekonomistica za Europu i Središnju Aziju kao i savjetnica u uredu glavnog direktora radeći na aktivnostima Svjetske banke u Istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu. Naša dopisnica, Marina Maksimović je s njom razgovarala o stanju u Hrvatskoj.

Deutsche Welle: Gospođo Murthi, kako biste ocijenili trenutnu ekonomsku situaciju u Hrvatskoj?

Mamta Murthi: “Hrvatska trenutno prolazi kroz ekonomski izazovan period. Zemlja je u recesiji već pet godina, a očekivani privredni rast u 2014. godini je negativan ili na nuli. To znači da za većinu građana stvari izgledaju dosta teško. Smanjenje prihoda po glavi stanovnika u posljednjih 12 godina iznosi u prosjeku 12 posto. Nezaposlenost je vrlo visoka i mnogo više ljudi danas živi u materijalnim teškoćama nego što je živo ranije. Također, moramo imati u vidu i posljedice koje će poplave koje su nedavno pogodile BiH , Srbiju, ali i Hrvatsku, ostaviti na ekonomsku situaciju u zemlji.”

DW: Izvještaji EU govore o postepenom oporavku privreda svih zemalja članica izuzev Cipra i Hrvatske koje su i dalje u recesiji. Što je prema Vašem mišljenju osnovni uzrok ovako lošeg stanja u hrvatskom gospodarstvu?

Murthi:“Postoje dva razloga zašto su stvari takve kakve su u hrvatskom gospodarstvu. Prvi je utjecaj globalne financijske krize koja je počela oko 2008. godine i vodila povlačenju kredita i smanjenju potražnje. Možda još važniji faktor su ekonomske reforme s kojima se oteže u Hrvatskoj. Kombinacija ova dva faktora dovela je do situacije u kojoj gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj bilježe pad već pet godina za redom.

Reforme, reforme...

DW: Što je najveći izazov za hrvatsku ekonomiju i koje reforme su najnužnije?

Murthi:“Usredotočila bih se na dvije vrste reformi. Prve su one koje se odnose na poslovnu klimu i poslovno okruženje. Trenutno je kompanijama u Hrvatskoj teško razvijati se, otvarati nova radna mjesta. Tu se radi o kombinaciji više utjecaja, ali postoji puno prepreka u birokratskom smislu, od otvaranja firmi, preko dobivanja kredita od banaka, pogotovo ako ste mlado poduzeće. Teško je zaposliti ljude, a još teže ih je otpustiti. Dakle, mora se preispitati cjelokupno okruženje u kome se obavlja poslovanje.

Druga reforma se odnosi na učinkovitost vlade i države. Državna potrošnja i utjecaj na gospodarstvo su i dalje vrlo visoki. Radi se o privredi u kojoj i dalje dominira država, u kojoj javna administracija nije pretjerano efikasna. Postoje mnoga državna poduzeća koja loše posluju. Zbog svega toga je neophodan čitav niz reformi koje bi javni sektor i administraciju učinile efikasnijim i pomogle zemlji da se vrati na put privrednog rasta.“

DW: I u EU se govori o kraju razdoblja štednje i nužnosti investicija kako bi se otvorila nova radna mjesta. Istovremeno Hrvatska i dalje ima problem s proračunskim deficitom i dugovanjima. Kako pronaći ravnotežu između neophodne štednje sa jedne i investicija koje su nužne za rast s druge strane?

Murthi:“Javna potrošnja u Hrvatskoj jest visoka, kao i državni dug. Proračunski deficit se mora dovesti pod kontrolu kako bi se javni dug smanjio. Hrvatska se nalazi u proceduri prekomjernog deficita koji je pokrenula Europska komisija. Ta procedura će smanjiti javnu potrošnju. Ali, potpuno ste u pravu kad kažete da fokus mora biti i na privrednom rastu. Za to su neophodne reforme u poslovnom okruženju. Ako bi te reforme dovele do toga da Hrvatska postane privlačnija za investicije i ako bi državna administracija bila učinkovitija, Hrvatska bi mogla iskoristi i novce iz EU koji su joj na raspolaganju. Sve to zajedno može podići razinu investicija i dovesti do privrednog rasta. Dakle, deficit se mora dovesti pod kontrolu, ali paralelno se mora održati fokus na reformi poslovnog okruženja.”

Gospodarstvo Europe već raste

DW: Kada smo već kod fondova i novca iz EU, koliko se hrvatskom gospodarstvu do sad isplatilo članstvo u EU? Ima onih koji kažu da je zemlja imala “lošu sreću” jer je uoči ulaska u EU i u doba kad je uobičajeno da rastu investicije u buduću članicu, u Europi vladala kriza.

Murthi:“Članstvo u EU predstavlja veliki potencijal za Hrvatsku. Svi podaci govore da su zemlje koje su postale članice imale dobrobit od pristupa većem tržištu, ali i pristupa velikim strukturnim i kohezivnim fondovima EU, što pogotovo važi za nove članice od 2004. godine na ovamo. Hrvatska je ušla u EU u pravom trenutku, kada je europsko gospodarstvo počelo rasti. Dobro je zbog pristupa velikom europskom tržištu i već spomenutim fondovima. Mogućnosti su ogromne, ali na samoj zemlji je odgovornost osigurati učinkovitiji primitak europskog novca. Kao pozitivne primjere uspješnog privrednog rasta u po veličini sličnim zemljama Hrvatskoj, imate Baltičke zemlje koje su po ulasku u EU, vrlo brzo sustigle gospodarstva 15 „starih“ zemalja članica. A to su postigle zahvaljujući dobroj ekonomskoj politici i uspješnom korištenju strukturnih fondova. Iako su i one pretrpjele gospodarski pad tijekom 2008. i 2009. godine, oporavile su se. Dakle, turbulencije jesu prisutne, ali su tu i velike mogućnosti koje donosi članstvo u EU.”

DW: Osim državnog deficita, kronična boljka Hrvatske je i vanjskotrgovinski deficit: uvozi se mnogo više nego što se izvozi. Čini se kao da preživljava od jedne ljetne turističke sezone do druge. Koje druge potencijale vidite u Hrvatskoj?

Murthi: „Turizam jest očigledan hrvatski potencijal, ali tu su i poljoprivreda i mala proizvodna poduzeća. Rekla bih da je pravi potencijal Hrvatske u visoko kvalitetnim radnicima i sposobnostima u oblasti istraživanja i inovacija. Mnoge druge zemlje, kao što su Baltičke zemlje, Poljska ili Rumunjska, integrirale su se u globalni lanac opskrbe i tako postale su izvozno orijentirane zemlje. To je ono što i Hrvatska može uraditi, pored očiglednih prednosti kao što su turizam i poljoprivreda.“

Da li je kuna precjenjena?

DW: Što u Svjetskoj banci misle o tečaju hrvatske kune u odnosu na euro? Neki ekonomski stručnjaci u Hrvatskoj tvrde da je on nerealan i da bi slabljenje tečaja kune moglo potaknuti izvoz. Kako bi slabija kuna utjecala na ukupni gospodarski razvitak u Hrvatskoj?

Murthi: „Tu postoje različita mišljenja. Hrvatska vlada želi zadržati fiksni tečaj prema euru. Hrvatska ekonomija je svakako dominantno orijentirana prema euru i tu postoji malo prostora za devalvaciju. Vlada, sa pravom, razmišlja o ekonomiji zasnovanoj na konkurentnosti cijena, radeći na unutrašnjoj konkurenciji. To je nešto što mi podržavamo. Jačanje efikasnosti javne administracije, bolja fleksibilnost tržišta rada, efikasnije korištenje europskih fondova za investicije u infrastrukturu, sve to doprinosi većoj unutrašnjoj konkurentnosti i to je dobra strategija za Hrvatsku.“

DW: Kada govorimo o tržištu rada u Hrvatskoj, gdje vidite razloge činjenice da je Hrvatska, odmah poslije Grčke i Španjolske, rekorder u EU po broju nezaposlenih mladih ljudi?

Murthi: „Mladi su u poziciji da tek ulaze na tržište rada. Kada ne postoji odgovarajući privredni rast i ne otvaraju se nova radna mjesta, najviše su pogođeni oni koji po prvi put ulaze na tržište rada. Onoga trenutka kada privredna počne rasti u mjeri dovoljnoj za otvaranje novih radnih mjesta, padat će i nezaposlenost. I to je osnovni razlog, nedostatak potražnje i novih radnih mjesta. Hrvatska također ima i visoku zaštitu u oblasti tržišta rada, odnosno onih koji su već zaposleni. I to otežava otvaranje radnih mjesta. Rad na tome da se i zapošljavanje, ali i otpuštanje učine lakšim pomoći će u ovoj situaciji. Ali primarni razlog za veliku nezaposlenost u Hrvatskoj jest razdoblje recesije koji traje preko pet godina.”

DW: Koje su prognoze Svjetske banke za hrvatsko gospodarstvo u slijedećem razdoblju? Kad će građani Hrvatske moći i u svakodnevnom životu osjetiti prve pozitivne rezultate ekonomskih reformi?

Murthi: “Za Hrvatsku u 2014. godini Svjetska banka predviđa pad BDP od 0,5 posto. Privreda bi trebala prijeći u pozitivni okvir tijekom 2015. godine, kada očekujemo rast privrednih aktivnosti od jedan posto. Od bivših jugoslavenskih republika, jedno smo za Hrvatsku predvidjeli nastavak recesije u 2014. Sve ostale očekuje pozitivan pomak koji će ojačati u 2015. godini. A najranije u 2015. bi građani Hrvatske mogli osjetiti prve pozitivne rezultate. U izvjesnoj meri to ovisi i o hrvatskoj vladi i njene aktivnosti u kod otklanjanja prepreka u poslovnom okruženju, olakšavanju investiranja i poslovanja. Ipak, rekla bih: ne prije sljedeće godine.”



Kontakti za medije
U Zagrebu
Vanja Frajtić
Telefon: +385 (0)1 2357 230
vfrajtic@worldbank.org

Api
Api