Gotovo 300 društava i znanstveno-istraživačkih skupina su provele inovativne projekte u okviru Drugog projekta tehnologijskoga razvoja, programa koji podupiru Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Svjetska banka.
„Zahvaljujući programima za financiranje inovacija agencije HAMAG-BICRO (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) započeli smo s provedbom visokorizičnih istraživačkih i razvojnih projekata koje ne bismo mogli financirati vlastitim sredstvima jer je rizik od neuspjeha bio prevelik”, izjavio je Tomislav Grubeša, direktor Geoluxa, malog poduzeća s osam zaposlenika.
„Istraživanje i razvoj kojima smo se mogli intenzivno posvetiti doveli su do novog ciklusa ulaganja te, u konačnici, i do uspješnog predstavljanja novog proizvoda na tržištu.”
Geolux je tek jedno od gotovo 300 društava i znanstveno-istraživačkih skupina koje su provele inovativne projekte u okviru Drugog projekta tehnologijskoga razvoja, programa koji podupiru Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Svjetska banka.
"Istraživanje i razvoj kojima smo se mogli intenzivno posvetiti doveli su do novog ciklusa ulaganja."
Tomislav Grubeša
direktor, Geolux
Ovaj projekt, koji je završen u travnju 2020., bio je nastavak ranijeg projekta za poticanje suradnje znanstveno-istraživačkog i poslovnog sektora te povećanje ulaganja malih i srednjih poduzeća (MSP)) u istraživanje i razvoj. Svjetska banka odgovorila je na veliku potražnju za financiranjem poslovnih inovacija i unaprjeđenjem znanstvenih ishoda osiguravši sredstva za istraživanje i razvoj i time pomogla Hrvatskoj da premosti razdoblje dok fondovi EU-a za istraživanje i razvoj ne postanu dostupni. Time se i velikom broju MSP-ova i istraživača omogućilo da pripreme projekte koji bi mogli biti prihvatljivi za programe dodjele bespovratnih sredstava koji se financiraju iz EU-a.
Ti znanstveni i tehnološki projekti pomogli su pri uspostavi transparentnih postupaka prijave i odabira inovacijskih programa koje provode stručnjaci s bogatim iskustvom u istraživanju i razvoju te izvrsnim poznavanjem načina razmišljanja MSP-ova. Tako su se mogli lakše izdvojiti projekti s većim izgledima za komercijalni uspjeh koji bi mogli biti korisniji za društvo.
Uz to, jednostavnost i transparentnost dodjele bespovratnih sredstava za istraživanje na temelju kriterija kvalitete u okviru fonda Jedinstvo uz pomoć znanja (eng. Unity through Knowledge Fund – UKF) – kod kojeg je primijenjen međunarodno priznat postupak stručne ocjene (peer review) – omogućile su precizan odabir projekata. Poticanjem mobilnosti i razmjene znanja među istraživačima ta su bespovratna sredstva pridonijela većoj međunarodnoj suradnji i postizanju važnih znanstvenih pomaka, što je vidljivo i iz većeg broja radova objavljenih u prestižnim znanstvenim časopisima i uspješnijih prijava za konkurentne fondove za istraživanje i razvoj nego što je to bio slučaj ranijih godina.
„Jedan od rezultata fonda Jedinstvo uz pomoć znanja kojim se iznimno ponosim suradnja je s našom dijasporom i hrvatskim studentima koji trenutačno pohađaju [švicarski fakultet] École Polytechnique Fédérale de Lausanne”, izjavio je Tomislav Vuletić, fizičar koji vodi projekt za razvoj personalizirane medicine na Institutu za fiziku u Zagrebu.
„Imaju priliku vidjeti kako funkcionira svijet vrhunske fizike te da je isto moguće i u Hrvatskoj, uz pomoć UKF-a.”
Ovaj znanstveno-tehnološki projekt doveo je do pozitivne promjene u načinu provođenja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u Hrvatskoj te se one sve češće provode u suradnji privatnog sektora i akademske zajednice. Gotovo 90 istraživača već je sudjelovalo u 250 projekata privatnog sektora koje je financirao HAMAG-BICRO. Uključena poduzeća planiraju i ubuduće surađivati s istraživačima te su prepoznala da bez te suradnje ne bi mogli razviti projekte takve kvalitete. Istovremeno su znanstveno-istraživački timovi, koje fond Jedinstvo uz pomoć znanja podupire već više od desetljeća, surađivali sa 66 partnera iz privatnog sektora koji su ih podržali kroz dodatna sredstva za istraživanje i razvoj.
brošura
Projekt je pomogao Hrvatskoj ojačati kapacitete određenih javnih ustanova za istraživanje i razvoj kako bi mogle apsorbirati i upravljati velikim iznosima fondova EU-a. Uz to je pomogao i Vladi da izradi i usvoji ključne strateške dokumente potrebne za pristup fondovima EU-a za istraživanje i razvoj te da pripremi značajan portfelj projekata. Već je razvijeno šest razvojnih i istraživačkih projekata u vrijednosti od 190 milijuna eura, iz kojih će se financirati nadogradnja laboratorijske infrastrukture i opreme u najuspješnijim javnim ustanovama, zahvaljujući čemu će njihovi istraživači moći provoditi najnaprednija istraživanja te istodobno proširiti svoju suradnju s poslovnim sektorom. Projekt je privatnom sektoru osigurao trostruko veći iznos za rad na inovacijama, što je znatan poticaj ulaganju u istraživanje i razvoj te doprinos održivosti rezultata samih inovacija.
