- add-style
- font-medium
- lp-body-content
WASHINGTON, 5. oktobar 2023. – Procjena ekonomskog rasta na tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju na prostoru Evrope i centralne Azije povišena je na 2,4% za 2023., navodi se u danas objavljenom izvještaju Svjetske banke o ekonomskim kretanjima u ovoj regiji (Europe and Central Asia Economic Update).
Porast odražava poboljšane prognoze za ratom pogođenu Ukrajinu i za zemlje centralne Azije, kao i postojanost potrošnje građana u Turskoj te brži rast od očekivanog u Rusiji, zbog velikog porasta državnih izdataka u vojne i socijalne svrhe. Ne računajući Rusiju i Ukrajinu, očekuje se da regionalni učinak dosegne rast od 3% u 2023. Međutim, ova stopa rasta niža je od dugoročnog prosjeka prije pandemije. Ukupno gledano, očekuje se da će rast u polovini zemalja Evrope i centralne Azije u 2023. biti manji ili neznatno veći u odnosu na 2022. godinu.
Za period 2024–25. prognozira se godišnja stopa rasta od 2,6% zbog slabe ekonomske ekspanzije u Evropskoj uniji (EU) – najvećem trgovinskom partneru zemalja regije – visoke inflacije, pooštrenih uslova finansiranja i posljedica invazije Rusije na Ukrajinu.
„Međusobno povezani ekonomski šokovi invazije Rusije na Ukrajinu, krize troškova života i klimatskih rizika donose zahtjevne izazove za Evropu i centralnu Aziju“, istaknula je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju. „Tim je zemljama potreban novi pristup koji bi doveo do oporavka rasta produktivnosti, boljih ekonomskih i socijalnih ishoda, jače otpornosti i ubrzane dekarbonizacije ekonomije“.
Negativni rizici i dalje zasjenjuju izglede zemalja u razvoju i tržišta u nastajanju u Evropu i centralnoj Aziji. Visoka inflacija mogla bi potrajati zbog nestabilnijih svjetskih tržišta roba i skoka cijena energenata. Svjetska finansijska tržišta mogla bi postati još nestabilnija i restriktivnija zbog pooštrenih uslova finansiranja. Svjetski ekonomski rast u periodu 2020–2024. slabiji je nego u bilo kojem drugom petogodišnjem periodu od 1990. godine naovamo, a mogao bi i dodatno oslabiti.
“Ovogodišnji fiskalni deficiti ostali su manje-više isti uprkos ranijim planovima vlasti da provedu fiskalnu konsolidaciju nakon nekoliko godina velikog porasta javne potrošnje zbog COVID-a i krize životnih troškova“, naglasio jeIvailo Izvorski, glavni ekonomista Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju. “Državni budžeti će i dalje biti pod pritiskom sve većih troškova starenja stanovništva, viših kamata, neophodnih ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanja njihovih posljedica te rješavanja drugih međusobno povezanih kriza“.
Ukrajinska ekonomija će vjerovatno rasti po stopi od 3,5% ove godine, nakon smanjenja od 29,1% poslije invazije Rusije na ovu zemlju, zahvaljujući stabilnijoj opskrbi električnom energijom, povećanoj javnoj potrošnji, neprekidnoj podršci donatora, boljoj žetvi i preusmjeravanju dijela izvoza preko zapadnih granica zemlje.
Ovogodišnji rast u Turskoj dosegnut će 4,2%, što je posljedica smanjene političke neizvjesnosti i postojane potrošnje građana. Ipak, prosječna stopa rasta u 2024. i 2025. godini vjerojatno će pasti na 3,5% uslijed smanjene domaće potražnje u uvjetima sve viših kamatnih stopa i postupne fiskalne konsolidacije. U Rusiji će skok državne potrošnje i postojana potrošnja građana vjerovatno dovesti do rasta od 1.6% u 2023., koji će pasti na 1,3% u 2024. te 0,9% u 2025. zbog ograničenja kapaciteta i slabije domaće potražnje.
Za centralnu Aziju predviđa se jačanje rasta na 4,8% u tekućoj godini i održavanje prosjeka od 4,7% u 2024. i 2025. ukoliko inflacija bude umjerena.
S druge strane, u zemljama Zapadnog Balkana prognozirano je usporavanje na 2,5% ove godine i porast na 3,3% u 2024. i 2025., kao odraz ublažavanja inflacijskih pritisaka, postepenog oporavka izvoza i povećane javne potrošnje na infrastrukturne projekte u čijem finansiranju učestvuju donatori. U 2023. godini potrošnja se održala u Albaniji, na Kosovu i u Crnoj Gori, čemu je doprinio oporavak turizma, ali je oslabila u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog pada potražnje za njihovim izvoznim proizvodima u EU.
U nekim zemljama jača trgovina i povećani priliv novca i ljudi i dalje pospješuju ekonomske aktivnosti, naročito u centralnoj Aziji i južnom Kavkazu, pa su tako Armenija, Gruzija i Tadžikistan već drugu godinu zaredom u vrhu zemalja regije prema ekonomskom rastu.
Indira Chand
About The World Bank
The World Bank Group has a bold vision: to create a world free of poverty on a livable planet. In more than 100 countries, the World Bank Group provides financing, advice, and innovative solutions that improve lives by creating jobs, strengthening economic growth, and confronting the most urgent global challenges. For more information, please visit www.worldbank.org, www.miga.org, and www.ifc.org.
- add-style