Hrvatski gospodarski rast i dalje na skromnoj razini, ali kreće prema postupnom oporavku

WASHINGTON, 6. travnja 2023. – Gospodarska aktivnost na prostoru Europe i središnje Azije, pa tako i u Hrvatskoj, ove će se godine vjerojatno zadržati na skromnoj razini zbog kontinuiranih posljedica ruske invazije na Ukrajinu, ustrajno visoke inflacije i sve oštrijih uvjeta financiranja, stoji u danas objavljenom izvješću Svjetske banke o gospodarskim aktualnostima u toj regiji (ECA Economic Update). Očekuje se da će rast hrvatskog BDP-a u 2023. dosegnuti 1,3 %, što je povećanje u odnosu na 0,8 % koliko se predviđalo na početku godine.

Prema trenutačnim očekivanjima, regionalni će output u 2023. porasti za 1,4 %, što je znatno bolje od prethodno očekivanih 0,1 %. Pozitivna, mada duboko zatomljena gospodarska aktivnost u 2023. godini odraz je blažeg pada ruskog i poboljšanja izgleda za ukrajinsko gospodarstvo. Očekuje se da će se tijekom 2024. i 2025. regionalni rast povećati za prosječno 2,7 % zahvaljujući ublažavanju inflacije, oporavku domaće potražnje i poboljšanju vanjskog okruženja.

U razdoblju nakon 2023., rast hrvatskoga gospodarstva krenut će put postupnog oporavka usporedno sa smanjenjem neizvjesnosti – uz pretpostavku normalizacije cijena na tržištu energenata, otklanjanja preostalih uskih grla u opskrbi i poboljšanja vanjskog okruženja. Kao rezultat toga očekuje se da će gospodarski rast u razdoblju 2024.-2025. ojačati i dostići prosječnih 2,9 %. Očekuje se i da će se to pozitivno odraziti na kretanja na tržištu rada, pri čemu će se rast zaposlenosti pojačati, a stopa nezaposlenosti do 2025. pasti ispod 6,5 %.

Uslijed naglog porasta potrošačkih cijena, ponajprije hrane i energenata, srednja godišnja stopa inflacije u gospodarstvima u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije skočila je koncem 2022. na čak 15,9 %, dosegavši najvišu razinu u više od 20 godina, ali i najvišu razinu među svim regijama svijeta u razvoju. Prije nego što je 2021. krenula uzlaznom putanjom, prosječna inflacija u gospodarstvima u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije iznosila je manje od 4 %. U Hrvatskoj, nakon što je stopa inflacije lani u studenom dosegnula vrhunac od 13,5 %, očekuje se da će u 2023. pasti na prosječno 7,2 %.

Izgledi za regiju i dalje su krajnje neizvjesni. Rast u 2023. možda će biti i slabiji bude li ruske invazija na Ukrajinu uzimala dodatnog maha, budu li cijene hrane i energenata i nadalje rasle i budu li se ubrzala povećanja kamatnih stopa u svijetu ili regiji, ali i ako dođe do nenadanog preokreta u dotoku kapitala u regiju. Na rast bi se mogla odraziti i aktualna zbivanja u bankovnim sustavima nekih razvijenih gospodarstava.

Prema predviđanjima, ukrajinsko gospodarstvo ove će godine porasti za 0,5 % nakon što je u 2022. godini, kad se zemlja našla pod ruskom invazijom, zabilježilo strmoglav pad od 29,2 %. Mada je Ukrajina uslijed invazije platila golem gospodarski danak, ponovno otvaranje ukrajinskih luka na Crnome moru i nastavak trgovine žitaricama, baš kao i znatna donatorska potpora, idu na ruku jačanju gospodarske aktivnosti u tekućoj godini. Prema novijim procjenama Svjetske banke, troškovi obnove i oporavka u Ukrajini sada su narasli na 411 milijardi USD, što više nego dvostruko nadilazi veličinu ukrajinskog predratnog gospodarstva iz 2021.

S obzirom na uvjete usporenog rasta i visoke inflacije, izvješće sadrži i posebno poglavlje posvećeno krizi troškova života, u kojem se razmatra utjecaj visoke inflacije na životni standard stanovnika regije.

„Inflacija nagriza realni dohodak građana, a visoka stopa inflacije pogađa najsiromašnije segmente stanovništva kudikamo teže od onih najbogatijih”, upozorio je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Radi bolje zaštite ranjivih skupina i poticanja gospodarskog rasta, u javnim politikama valjalo bi povesti računa o razlikama u utjecaju inflacije na različite dohodovne razrede i posegnuti za točnijim pokazateljima kako bi se odredio stvaran trošak visokih cijena za one najsiromašnije.”

Vlade zemalja diljem regije odgovorile su na krizu životnih troškova uvođenjem socijalne pomoći i subvencija, pri čemu potonje uključuju odgode povećanja cijena energenata, smanjenje naknada za javni prijevoz i ograničenja cijena električne energije i prirodnog plina za kućanstva i tvrtke. No analiza iz izvješća ukazuje na to da teret krize životnih troškova nije ravnomjerno raspoređen.

U Hrvatskoj je porast inflacije smanjio kupovnu moć kućanstava, pogotovo kad je riječ o najsiromašnijoj petini stanovništva. Hrvatske vlasti djelomično su spriječile teže posljedice globalnog skoka cijena energenata i hrane tako što su tijekom 2022. i početkom 2023. donijele nekoliko paketa pomoći. Ti paketi uključuju ograničenje cijena električne energije, plina i određenih prehrambenih proizvoda, kao i ciljane novčane naknade na najranjivije segmente društva.

Javne politike u kojima se ne vodi računa o različitim stopama inflacije s kojima se suočavaju pojedina kućanstva vjerojatno će uroditi neodgovarajućom potporom ranjivim skupinama i u konačnici se mogu pokazati neučinkovitima i manje djelotvornima, napominje se u izvješću. Stoga se preporučuje odmak od indeksa potrošačkih cijena (IPC-a) kao ustaljenog mjerila inflacije kako bi se točnije odredili stvarni životni troškovi najsiromašnijih građana. To je od presudne važnosti za osmišljanje boljih politika poticanja rasta i ublažavanja siromaštva.

About The World Bank

The World Bank Group has a bold vision: to create a world free of poverty on a livable planet. In more than 100 countries, the World Bank Group provides financing, advice, and innovative solutions that improve lives by creating jobs, strengthening economic growth, and confronting the most urgent global challenges. For more information, please visit www.worldbank.org, www.miga.org, and www.ifc.org.