Learn how the World Bank Group is helping countries with COVID-19 (coronavirus). Find Out

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE 13. studenoga 2019.

Europa se mora okrenuti ostvarivanju snažnog, zajedničkog i otpornog rasta kako bi se zaštitila od najgorih posljedica naglih gospodarskih šokova

BRUXELLES, 13. studenog 2019. – Države članice Europske unije moraju ojačati svoje institucije radi ostvarivanja otpornog rasta kako bi se zaštitile od gospodarskih kriza, pružile zaštitu najranjivijima i stvorile pretpostavke za brz oporavak razina dohotka, stoji u novom izvješću Svjetske banke.

U najnovijem Redovnom gospodarskom izvješću za Europsku uniju, naslovljenom Uključivanje institucija, iznose se prioriteti koje si zemlje moraju postaviti ne bi li što djelotvornije reagirale u slučaju neočekivane recesije. Ističu se tri presudna čimbenika. Kao prvo, zemlje moraju osigurati snažan opći rast, kako na državnoj razini, tako u regijama koje zaostaju. Kao drugo, svi građani moraju jednako uživati koristi od rasta, a to su radna mjesta i dohodak. Kao treće, rast mora biti otporan kako bi se razine dohotka, budu li snažno pogođene, mogle brzo oporaviti.

„Izvješće počiva na poukama izvučenim iz kriza koje su u novije vrijeme pogodile Europu i zbog kojih je u razdoblju od 2007. do 2014. srednja vrijednost dohotka kućanstva na cijelom prostoru EU-a pala za pet posto, a u južnoj Europi za 13 posto“, izjavio je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije. “Naime, izračuni Svjetske banke pokazuju da se na prostoru EU-a broj ljudi koji zarađuju manje od 23 eura dnevno u 2013. popeo na čak 105 milijuna. No oporavak – prvo u srednjoj, a u novije vrijeme i u južnoj Europi – preokrenuo je taj trend, pa očekujemo da će se broj takvih ljudi s nižim primanjima uskoro spustiti ispod 85 milijuna, što je manje nego što ih je bilo u 2008.“

Izvješće pokazuje da su europske zemlje u pogledu otpornosti rasta znatno odstupale jedna od druge. Zemlje u kojima su se razine dohotka kućanstva pokazale najotpornijima bile su one gdje se politika fleksibilnog tržišta rada provodi u sprezi s aktivnom politikom tržišta rada i zaštitom najsiromašnijih, dok politika tržišnog natjecanja i regulatorna politika postojećim tvrtkama omogućuju brzu prilagodbu proizvodnje, a novima otvaraju priliku za ulazak na tržište. Osobito je važna uloga institucija socijalne zaštite okrenutih borbi protiv siromaštva, kojih još uvijek nema u svim zemljama EU-a, a koje su u slučaju gospodarskih šokova kadre brzo zbrinuti ljude izložene riziku zapadanja u siromaštvo.

U izvješću se naglašava i uloga političkog okruženja obilježenog povjerenjem između vlade, sindikata i privatnog sektora, jer se tako mogu bolje utvrditi vrste institucija koje će najviše doprinijeti zaštiti gospodarstva od velikih šokova poput onih zabilježenih od 2008. godine.

„Povjerenje ljudi u institucije koje ih vode od presudne je važnosti za gospodarsku stabilnost države. Visok stupanj nejednakosti i nepovjerenja može ugroziti tu stabilnost i ograničiti sposobnost vlade da odgovori na nepredviđenu krizu. Što su snažnije institucije neke zemlje, to će se ona nakon recesije moći brže oporaviti kad je riječ o radnim mjestima i gospodarskoj aktivnosti“, pridodao je Banerji.

U izvješću se upozorava na „začarani krug“ u kojem povećanje nejednakosti nagriza povjerenje javnosti, zbog čega pak slabi otpornost državnih institucija, a tako oslabljene institucije opet pojačavaju nepovjerenje javnosti. Među 28 država članica EU-a, u njih pola ustanovljena je ispodprosječna razina povjerenja javnosti u njihove nadležne institucije.

„Neke zemlje EU-a moraju pronaći nove načine za djelotvorno amortiziranje gospodarskih šokova, pri čemu istodobno treba osigurati da konačni oporavak bude uključiv i da ne zapostavi određene segmente društva. To je jedan od glavnih problema s kojima je Europa danas suočena kad je riječ o povjerenju“, ističe Rogier van den Brink, glavni ekonomist Svjetske banke. „Izostanak povjerenja odražava se na nepostojanost u pogledu zaposlenosti i konkurentnosti, dok viši stupanj povjerenja dovodi do veće proizvodnje i postojanih razina dohotka kućanstva.“


Priopćenje broj. 2020/ECA/31

Kontakt

Bruxelles
Oliver Joy
+32 25520059
ojoy@worldbank.org
Zagreb
Sunčica Pleština
+385 1 2357 220
splestina@worldbank.org
Api
Api