PRIOPĆENJE ZA MEDIJE 22. ožujka 2019.

Ulaganja u rodnu ravnopravnost u Hrvatskoj svima će dati veće mogućnosti, stoji u izvješću Svjetske banke

Image

ZAGREB, 22. ožujka 2019. — Kad je riječ o uvrštavanju rodne ravnopravnosti u programe politika, Hrvatska je i na institucionalnoj i na zakonodavnoj razini ostvarila znatan napredak, a pokazatelji ravnopravnosti poput broja dječaka i djevojčica upisanih u osnovne i srednje škole i dalje su dobri. No prema danas predstavljenom izvješću Svjetske banke u nekoliko je područja nužno unaprijediti rodne odnose i prilike za stanovnike Hrvatske, neovisno o spolu, spolnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti ili mjestu stanovanja.

U izvješće Svjetske banke Ulaganje u jednake mogućnosti za sve: Analiza rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj analizira se stanje ravnopravnosti između muškaraca i žena te je utvrđeno da najveće razlike postoje u mogućnostima ostvarivanja ekonomskih primanja koje proizlaze iz nedostataka u obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i skrbi za djecu. Zbog rodnih uloga i socioekonomskih ograničenja žene imaju ograničenu ulogu i na tržištu rada te imaju manje mogućnosti za bavljenje poduzetništvom.

Muškarci u Hrvatskoj zarađuju znatno više od žena ako uzmemo u obzir da prosječna mjesečna plaća za žene iznosi oko 88,7 % plaće za muškarce. Žene tako tijekom cijelog životnog vijeka zarađuju manje te kasnije ostvaruju pravo na niže mirovine. Siromaštvo žena starije životne dobi je 35 % veće nego siromaštvo starijih muškaraca.

Žene u Hrvatskoj uspješno se školuju na svim razinama, no to ne znači automatski da je više žena aktivno na tržištu rada. U usporedbi sa 71 % zaposlenih muškaraca, samo 61 % žena ima plaćeni posao, a taj se postotak smanjuje s dobi.

S obzirom na to da je Hrvatska jedna od zemalja s najnižom stopom žena poduzetnica u Europskoj uniji, mnogo je manja vjerojatnost da će se žene baviti poduzetništvom nego muškarci. Među ženama u dobi od 35 do 39 godina samo je 7 % poduzetnica, samo 12 % poduzeća ima žene na najvišim položajima i samo je jedna trećina hrvatskih poduzeća u vlasništvu žena.

„Ravnopravnost spolova zahtijeva uključivo obrazovanje, dostupnost zdravstvenim uslugama i društvene norme koje će ženama omogućiti da donose odluke na vlastitu dobrobit i dobrobit svojih obitelji,” rekla je Elisabetta Capannelli, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. „Ako ženama i muškarcima pružimo jednake mogućnosti, Hrvatska će biti konkurentnija u svjetskom gospodarstvu u budućnosti.”

„Postoji hitna potreba poticanja i ubrzavanja postizanja stvarne ravnopravnosti spolova. Žene se i dalje suočavaju s preprekama u zapošljavanju, plaćene su manje za isti posao, diskriminirane su na temelju trudnoće i majčinstva, nose dvostruki teret brige za kućanstvo, odnosno obiteljske i poslovne obveze, podzastupljene su na pozicijama političkog i ekonomskog odlučivanja, a s druge strane, čine većinu žrtava obiteljskog i seksualnog nasilja, “ izjavila je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u Republici Hrvatskoj. „Društvo mora nadvladati ove i sve druge oblike nejednakosti koji proizlaze iz duboko ukorijenjenih stereotipa i predrasuda.“

Neravnopravnost spolova ima i etničku dimenziju, pri čemu su Romkinje najisključenija manjinska skupina. Neravnopravnost za djevojčice romskog podrijetla počinje se u Hrvatskoj manifestirati vrlo rano i pojačava se u odrasloj dobi, što pokazuje i činjenica da samo 6 % Romkinja završi srednju školu.

Mjesto stanovanja uvelike utječe na kvalitetu života i žena i muškaraca, pri čemu su žene iz ruralnih sredina u najgorem položaju u pogledu siromaštva, zapošljavanja, obrazovanja i pristupa uslugama, skrbi za djecu i skrbi za starije.

U izvješću se navode akcijske mjere kojima se mogu nadopuniti postojeće ili potaknuti nove politike koje će se baviti obrazovanjem, razvojem zdravog stila života, ulaskom na tržište, zasnivanjem obitelji, aktivnim i zdravim starenjem te aktivnim građanstvom i djelovanjem. Predlaže se među ostalim i ulaganje u cjeloživotno učenje koje je relevanto i poboljšava za dohotka za starije osobe, a osobito starije žene u ruralnim područjima. Žene treba poticati da se bave poduzetništvom kroz podršku u poslovanju i razmatranjem fleksibilnijeg radnog vremena ili rada na nepuno radno vrijeme. Treba pružati javno financiranu, kvalitetnu skrb za djecu kako bi u svim dijelovima zemlje oba roditelja mogla raditi. Žene treba poticati da se angažiraju i uključuju u politiku na svim razinama. Treba podići razinu osviještenosti o zakonodavstvu i uslugama za suzbijanje diskriminacije te omogućiti pristup takvim uslugama.


Priopćenje broj. 2019/ECA/98

Kontakt

Zagreb
Vanja Frajtić
+385 1 2357 230
vfrajtic@worldbank.org
Washington
Kym Smithies
+1 202 4580 152
ksmithies@worldbank.org
Api
Api