Zagreb, 12. prosinca 2011. – Godina 2011. nije se odvijala prema očekivanjima. Vanjsko okruženje predstavljalo je veći izazov nego što se itko mogao nadati, osobito u drugoj polovici godine. Gospodarski rast usporava se u cijeloj Europi, a dodatno ga otežavaju kriza u nekim dijelovima Eurozone i zabrinutost u vezi sa svjetskim gospodarstvom. Ne samo što su izgledi slabiji, nego su i neizvjesniji. Negativni rizici s obzirom na perspektivu rasta u značajnoj su se mjeri povećali, pa bi ova regija vjerojatno mogla doživjeti još jednu recesiju u 2012. godini, navodi se u najnovijem Dodatku o Republici Hrvatskoj Svjetske banke u prilogu Redovnom gospodarskom izvješću za skupinu EU10, koje je predstavljeno danas u Zagrebu.
Hrvatsko gospodarstvo pred vrlo je teškom gospodarskom perspektivom, budući da se suočava s novim vanjskim izazovima, istovremeno radeći na prevladavanju nasljeđa prethodne krize. Ne samo što su nove bojazni o fiskalnoj održivosti u Europi povećale neizvjesnost, one su također dovele do povećanja troškova zaduživanja, smanjenja priljeva kapitala u regiji i smanjenja povjerenja poslovnih subjekata i potrošača – što vodi do vjerojatne recesije u Europi 2012. godine.
S obzirom na činjenicu da se hrvatsko gospodarstvo oslanja na EU, vrlo je vjerojatno kako će i Hrvatska doživjeti još jedno stezanje 2012., nakon što je ostvarila vrlo mali rast 2011. godine. Dok sve zemlje iz skupine EU10 pooštravaju svoje fiskalne položaje kao odgovor na više troškove financiranja, fiskalni deficit opće države u Hrvatskoj vjerojatno će u 2011. Godini biti povećan treću godinu uzastopno. Zbog toga je potrebno poduzeti hitne mjere kako bi došlo do preokreta sve većeg fiskalnog deficita i da bi se javni dug počeo smanjivati.
„Povratak održivih javnih financija predstavlja glavni izazov. Zbog toga je bitno da Hrvatska brzo krene naprijed s provedbom fiskalne prilagodbe javne potrošnje kako bi se umanjili rizici refinanciranja i zaštitio kreditni rejting”, izjavila je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica za Hrvatsku u Uredu Svjetske banke u Hrvatskoj. Ove reforme ponajprije uključuju pitanja učinkovitosti i održivosti mase plaća u javnom sektoru, mirovinskog i zdravstvenog sustava, odnosno sustava socijalne skrbi.
„To ne znači rezanje potrošnje u svim dijelovima države ili ukidanje socijalnih programa za siromašne ili osiguravanja osnovne zdravstvene zaštite. Ali to znači bolje usmjeravanje kako bi se osiguralo to da dragocjena javna sredstava uistinu dopru do onih kojima su najpotrebnija”, rekao je Hongjoo Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.
„Perspektiva rasta nakon 2012. godine ovisi o provedbi vjerodostojnog reformskog programa, kojim se treba riješiti pitanje konkurentnosti koja se smanjila”, dodala je Madžarević Šujster.
Ove reforme trebaju se usredotočiti na povećanje produktivnosti hrvatskog gospodarstva, kako bi Hrvatska bila spremna iskoristiti oporavka svjetskog gospodarstva koji će s vremenom uslijediti. To podrazumijeva podršku istraživanju i razvoju u svrhu poticanja inovacija i rasta, povećanje produktivnosti rada boljim obrazovnim politikama i fleksibilnijim radnim zakonodavstvom i stvaranje boljeg poslovnog okruženja za privatni sektor.
Redovno gospodarsko izvješće za zemlje iz skupine EU10 s Dodatkom o Republici Hrvatskoj prati makroekonomske i reformske razvoje događaja i omogućuje dubinske analize ključnih pitanja javnih politika.
