Zagreb, 5. ožujka 2010. – Novi direktor Svjetske banke za Središnju Europu i Baltičke zemlje, g. Peter Harrold u posjeti je Republici Hrvatskoj prvi put nakon imenovanja na ovaj položaj u siječnju 2010. godine. Cilj ovog petodnevnoga posjeta jest bolje upoznavanje s zemljom, u čemu će mu pomoći sastanci s državnim dužnosnicima, kreatorima javnog mijenja, pripadnicima poslovne zajednice i drugim interesnim skupinama, ali i kako bi iz prve ruke vidio učinke i koristi od projekata koje u Republici Hrvatskoj financira Svjetska banka.
Raspored posjeta g. Harrolda uključivao je sastanke s Nj.E. Ivom Josipovićem, predsjednikom Republike Hrvatske, Nj.E. Jadrankom Kosor, predsjednicom Vlade Republike Hrvatske, Nj.E. Ivanom Šukerom, potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske i ministrom financija, Nj.E. Božidarom Pankretićem, potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske i ministrom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i Nj.E. Ivanom Šimonovićem, ministrom pravosuđa. G. Harrold također se susreo s g. Željkom Rohatinskim, guvernerom Hrvatske narodne banke.
Drugog i trećeg dana posjeta, g. Harrold je zajedno sa svojim suradnicima obišao i nekoliko projekata koje financira Svjetska banka u Gradu Rijeci i u područjima posebne državne skrbi. U Rijeci je tim Svjetske banke, među ostalim, posjetio Luku Rijeka gdje Svjetska banka pomaže u modernizaciji luke kako bi postala konkurentnija i privukla više prometa, istovremeno mijenjajući vizure grada na način da postane urbani, turistički orijentirani grad unaprjeđivanjem prometnica prema luci, gradnjom novog putničkog terminala i premještanjem lučke djelatnosti izvan središta grada kako bi se oslobodile atraktivne obalne lokacije za potrebe stanovnika Grada Rijeke i mogućih tturizmu orijentiranih djelatnosti.
Prilikom posjeta područjima posebne državne skrbi, tim je obišao nekoliko projekata koji su usmjereni prema otvaranju novih radnih mjesta, izgradnji neophodne komunalne infrastrukture, obnovi škola i dječjih vrtića i razminiranju kako bi ljudi mogli sigurno koristiti svoja zemljišta, ne bojeći se za vlastiti život ili imovinu.
"Vrlo me se dojmio napredak koji je Republika Hrvatska ostvarila tijekom proteklih petnaest godina i veliki trud koji se ulaže u finaliziranje procesa pridruživanja EU. Nažalost, kao što je to slučaj u ostatku regije i u cijelome svijetu, ovaj napredak usporila je svjetska gospodarska kriza, koja je u više područja utjecala na Republiku Hrvatsku. Vlada je provela neke socijalno teške fiskalne mjere za ublažavanje učinaka krize. Međutim, važno je krizu gledati ujedno kao i priliku za ubrzavanje strukturnih reformi potrebnih kao preduvjet održivog oporavka gospodarstva i smanjenja dohodovnog jaza u odnosu na zemlje članice EU", izjavio je Peter Harrold, direktor za Središnju Europu i Baltičke zemlje. "Kao partner Republike Hrvatske, Svjetska banka bila je spremna intenzivirati svoju podršku kako bi pružila pomoć Vladi RH u ublažavanju učinaka svjetske gospodarske krize. Nakon prošlogodišnjeg zajma od 100 milijuna EUR namijenjenog očuvanju izvoza i radnih mjesta, Svjetska banka odobrila je sredstva u iznosu od 200 milijuna EUR kao proračunske podrške u održavanju makroekonomske stabilnosti i prikladnog fiskalnog okvira, pružanju pomoći najranjivijim skupinama društva kako bi se mogle nositi s gospodarskim poteškoćama i daljnjem jačanju financijskog sektora. Svjetska banka spremna je pomoći Republici Hrvatskoj na putu prema gospodarskom oporavku".
Otkako je Republika Hrvatska postala članica Svjetske banke 1993. godine, Banka je bila aktivna u osiguravanju financijske i tehničke pomoći, savjetovanju u području politika i pružanju analitičkih usluga Republici Hrvatskoj. Banka je dosad osigurala podršku za 43 projekta ukupne vrijednosti od 3 milijarde USD, a odobrila je i 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna USD. Trenutno je u provedbi 19 projekata, ukupne vrijednosti od 1,5 milijardi USD.
