Pregled javnih financija u Hrvatskoj: Povratak na put prema prosperitetu

Tijekom posljednjih dvaju desetljeća Hrvatska se usmjerila na rast i stabilnost provedbom sveobuhvatnih gospodarskih i socijalnih reformi. Zemlja je izašla iz prethodnog razdoblja nestabilnosti odlučna u nadilaženju brojnih izazova koji je sprječavaju u ostvarivanju krajnjega gospodarskog potencijala i punog sudjelovanja u svjetskom gospodarstvu. Rezultat je tih napora bilo pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji (EU) u srpnju 2013.

Međutim, unatoč uspjehu pridruživanja EU-u, Hrvatska se posljednjih godina bori kako bi stabilizirala svoje makroekonomske izglede i postavila temelje za snažan oporavak. Početak svjetske financijske krize potaknuo je neprekinuti ciklus recesije koji tek treba raskinuti. Od 2008. javni dug se udvostručio, a nezaposlenost iznosi 17%, što je znatno iznad prosjeka EU zemalja od 12%.

Kreatori politika u zemlji nastoje vratiti polet koji je Hrvatsku definirao na početku 21. stoljeća te i dalje istražuju uzroke fiskalnih slabosti zemlje, ispitujući opcije javnih politika u cilju preokretanja tih negativnih trendova. Kao dio tog nastojanja Grupacija Svjetske banke surađivala je s Vladom Republike Hrvatske i predstavila izvješće „Pregled javnih financija: Restrukturiranje za stabilnost i rast”. U izvješću se analiziraju tri međusobno povezana pitanja koja je potrebno riješiti u kratkoročnom do srednjoročnom razdoblju kako bi se Hrvatska vratila na put prema oporavku.

Analiziranjem najvećih fiskalnih i institucionalnih slabosti te strukture javnih financija Hrvatske u ovom izvješću nude se brojne opcije javnih politika koje mogu potaknuti rast i poboljšati konkurentnost u cijeloj zemlji.

Prema izvješću, to za Hrvatsku znači provedbu politika i reformi koje mogu pomoći maksimizirati učinkovito korištenje sredstava EU fondova, koji su joj sada dostupni, poboljšanjem hrvatskoga poreznog sustava, obuzdavanjem državnih rashoda, poboljšanjem i prilagodbom socijalnih rashoda te prilagodbom subvencija, posebno za željeznice i poljoprivredu. Te mjere mogu pomoći poboljšati investicijsku klimu, smanjiti prevelik i preskup javni sektor u Hrvatskoj te pojednostavniti fiskalne politike u cilju promicanja rasta i konkurentnosti u nadolazećem razdoblju.

U izvješću se nude brojne kratkoročne i srednjoročne opcije javnih politika kako bi se pomoglo u postizanju potrebnih rezultata. Na primjer, povezivanje kratkoročnog prioriteta razvoja jasne strateške vizije za korištenje EU fondova sa srednjoročnim ciljem stvaranja efikasnog sustava financijskog upravljanja u državi može pomoći u osiguranju maksimalne iskorištenosti EU fondova sljedećih godina. Nadalje, podmirivanje obveza, uspostava visokofrekventnih jeftinijih specijalističkih centara za ambulantnu dijagnostiku i liječenje, konsolidacija mreže zdravstvenih usluga prema geografskim područjima i proširenje sustava eZdravstva zajedno mogu povećati učinkovitost i smanjiti potrošnju u zdravstvenom sektoru, koji čini otprilike 9 % hrvatskog BDP-a godišnje.

Navedene mjere, s brojnim drugima koje su ponuđene u izvješću, predstavljaju sveobuhvatan paket reformi za zemlju koja pokušava ponovno ostvariti rast. Premda je to težak zadatak, i druge članice EU-a su prošle kroz fiskalnu konsolidaciju u nedavnoj prošlosti, uključujući Švedsku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku. Te zemlje mogu Hrvatskoj biti strateške referentne točke ukoliko se Hrvatska odluči krenuti istim putem.

Ulozi su za Hrvatsku veliki dok nastoji preokrenuti brojne negativne gospodarske trendove koji joj posljednjih godina predstavljaju izazov. Posljedice nerješavanja tih izazova mogle bi dodatno usporiti izglede za oporavak. Neodgovarajuća apsorpcija EU fondova mogla bi smanjiti učinkovitost tog ključnog resursa, dok bi trenutačne fiskalne slabosti mogle otežati ulaganja u zemlju. Srećom, izvješća kao što je „Pregled javnih financija: Restrukturiranje za stabilnost i rast” podupiru mišljenje da Hrvatska na raspolaganju ima nekoliko opcija za oporavak. Provedba politika i reformi koje su opisane u izvješću može konačno vratiti zemlju na put gospodarskog i socijalnog prosperiteta.