Learn how the World Bank Group is helping countries with COVID-19 (coronavirus). Find Out

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE

Svjetska banka – Snažniji oporavak i smanjenje siromaštva u Europskoj uniji i Hrvatskoj, ali uz prepreke bržem i održivijem rastu

22. prosinca 2015.


ZAGREB, 22. prosinca 2015. — Gospodarski je oporavak u Europskoj uniji (EU) sve snažniji, no rast je još uvijek skroman unatoč ekspanzivnoj monetarnoj politici i povoljnim financijskim uvjetima, a investicije  su još uvijek niske, navodi se u novom Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za EU, polugodišnjoj publikaciji o ekonomskim kretanjima, izgledima i ekonomskim politikama u Europskoj uniji.

„EU postupno izlazi iz dugotrajne gospodarske recesije koja je uzrokovala povećanje siromaštva u brojnim zemljama. Daljnje olakšavanje financijskih uvjeta, vraćanje povjerenja, niže cijene robe te usporena fiskalna konsolidacija i nadalje će biti potpora rastu u 2015. i 2016.”, kazao je Theo Thomas, glavni ekonomist Svjetske banke i jedan od autora izvješća. „Međutim, dugotrajno razdoblje slaboga rasta investicija, usporavanje rasta tržišta u nastajanju, izraženija financijska volatilnost i napetosti u regiji mogli bi narušiti izglede”.

Privatna potrošnja glavni je pokretač oporavka EU-a. Rast plaća i zapošljavanja, uz nisku inflaciju potrošačkih cijena, uvelike zbog smanjenih cijena robe, povećali su dohodak i potrošnju kućanstava. Nezaposlenost mladih također je u padu, ali je u nekim zemljama još uvijek visoka, posebno u središnjoj i južnoj Europi, gdje bi mogla biti potrebna dodatna pomoć za obrazovanje i osposobljavanje kako bi se mladima osigurale vještine koje se traže na tržištu rada. No, kako ulagači još uvijek smatraju da je snaga oporavka zabrinjavajuća, a kućanstva i korporacije nastavljaju se razduživati, investicije su još uvijek slaba točka snažnijeg i održivog oporavka.

Oporavak dovodi do smanjenja stopa siromaštva, koje su tijekom krize porasle u cijeloj Europskoj uniji unatoč sustavima znatne socijalne zaštite. Iako zemlje EU-a na svjetskoj razini prednjače po rashodima za socijalnu zaštitu, neke zemlje EU-a nisu uspjele osigurati učinkovitu zaštitu svojim najsiromašnijim građanima u okviru programa za suzbijanje siromaštva. Neke su zemlje, posebno u južnoj i središnjoj Europi, tijekom krize srezale rashode za socijalnu pomoć. Reforme usmjerene na povećanje učinkovitosti sustava socijalne zaštite radi potpore siromašnima uključuju uvođenje programa zajamčenog minimalnog dohotka (ZMD), održavanje učinkovitog obuhvata te primjerenosti postojećih programa za suzbijanje socijalne isključenosti, kao i smanjenje preusmjeravanja transfera socijalne pomoći prema bogatima.

EU treba trenutačne pozitivne okolnosti u okruženju pretvoriti u samoodrživ rast koji se temelji na nastavku strukturnih reformi”, nastavlja Thomas. Potencijal za dugoročni rast EU-a mogao bi se povećati daljnjim uklanjanjem ograničenja za poduzetnike, smanjenjem rigidnosti na tržištima rada i proizvoda te osiguravanjem odgovarajućih vještina za radnu snagu na temelju ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje.  U tom pogledu, usmjeravanje sustava socijalne pomoći prema najsiromašnijim i najranjivijim skupinama, uz istodobno osiguranje dugoročne prihvatljivosti rashoda, moglo bi pridonijeti smanjenju siromaštva.”

Svjetska banka očekuje da će rast u Europskoj uniji dosegnuti 2,0 posto u 2015. i 2,1 posto u 2016. Prema projekcijama, u drugoj polovici 2015. rast će biti veći od 1,8 posto, pri čemu će rast biti najveći u središnjoj Europi, na čelu s Češkom Republikom, Poljskom i Rumunjskom. U Rumunjskoj se očekuje rast od 3,6 posto u 2015. te 3,9 posto u 2016., potaknut povećanjem osobne potrošnje i fiskalnim mjerama. Prema projekcijama, Poljska će dosegnuti 3,5 posto u 2015., a u srednjoročnom razdoblju i više od toga jer zbog boljih uvjeta na tržištu rada rastu stvarni raspoloživi dohodak kućanstava i potrošnja. Stope rasta u južnoj Europi vjerojatno će biti najniže - 1,4 posto u 2015. i 1,6 posto u 2016., iako je to znatno poboljšanje u odnosu na manje od 0,5 posto u 2014.

U Hrvatskoj se očekuje povećanje rasta za 1,5 posto u 2015. i nastavak oporavka u 2016.-2017., u prosjeku za 1,9 posto. Oporavak se temelji na jačanju domaće potražnje, izvoza i investicija, dok se nezaposlenost postupno smanjuje. Međutim, vanjski čimbenici, kao što je slabiji rast u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, strožija monetarna politika FED-a te porast premija na rizike na tržištima u nastajanju, mogli bi narušiti slabašan oporavak Hrvatske, kroz smanjenje izvoza i uvećanje financijskih troškova za već prezadužen javni sektori, kao i ostale domaće sektore. Što se tiče stanja u zemlji, dugotrajno formiranje nove vlade te nesiguran doseg mjera fiskalne konsolidacije u 2016. i 2017. mogli bi umanjiti povjerenje ulagača i narušiti izglede za rast.

Za osiguranje makroekonomske stabilnosti i rasta i nadalje je ključno rješavati fiskalne slabosti, kao i visoke stope neaktivnosti i nezaposlenosti te predano provoditi dugotrajne strukturne reforme”, zaključuje Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku.

Poveznica na izvješće:  www.worldbank.org/eurer

Kontakti za medije
U Washingtonu
Elena Karaban
Telefon: +1 (202) 4739277
ekaraban@worldbank.org
U Zagrebu
Vanja Frajtić
Telefon: +385 (1) 2357 230
vfrajtic@worldbank.org



Priopćenje broj.
2016/ECA/074

Api
Api