Hrvatska podupire inovacije i društvo temeljeno na znanju

Znanost igra važnu ulogu u društvu, ali koja je točno njena važnost i koji je njen značaj u našem svakodnevnom životu? Koja je uloga znanstvenika u širenju naših spoznaja o Zemlji i jačanju održivosti naših društava? Je li napredak znanosti i tehnologije povezan s ljudskim blagostanjem?

Odgovor na ovo potonje pitanje očito je potvrdan.

No, da bismo odgovorili na prethodna pitanja, pogledajmo primjer Hrvatske. Točnije, pogledajmo Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP2), koji se ostvaruje uz potporu Svjetske banke i koji zorno pokazuje konkretne načine podupiranja inovacija i znanja - od javnih politika, pa sve do svakodnevnih primjena.

Zamislite super-računalo budućnosti, koje je u stanju obrađivati podatke koji dolaze s usporednih kanala i zapravo obavlja višestruki prihvat podataka, brže od bilo kojeg računala kojime se danas koristimo. To je jedna od budućih praktičnih primjena istraživanja pseudomagnetskih sila i polja za atome i fotone, koje provodi tim pod vodstvom Hrvoja Buljana s Fizičkog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu, u suradnji s Marinom Soljačićem s Instituta za tehnologiju u Massachusettsu (MIT) i tamošnjim timom.

Taj pothvat – usredotočen kako na teorijski i pokusni, tako i na istraživački rad – dijelom je financiran bespovratnim sredstvima iz fonda “Jedinstvo uz pomoć znanja” (Unity through Knowledge Fund - UKF), pri čemu je u sklopu projekta STP2 osiguran novac za opremu, osoblje i povezivanje znanstvenika. Riječ je o jednom od projekata odabranih kroz natječaj po javnom pozivu na podnošenje prijava.

Ostali projekti za koje su odobrena sredstva bave se temama s raznih područja, kao što su poboljšanje kvalitete života onkoloških bolesnika nakon presađivanja matičnih stanica, ponuda praktičnih rješenja za mjerenje piko-jakosti struje unutar naelektriziranih polja ili strojno čitanje i izvođenje značenja iz nestrukturiranih podataka na mreži, da spomenemo tek neke.

Cilj UKF-a je pružati dosljednu potporu istraživanjima koja su konkurentna na međunarodnoj razini, koja stvaraju novu vrijednost u hrvatskom gospodarstvu i koja pripomažu razvoju hrvatske istraživačke infrastrukture. UKF priređuje javne natječaje za projekte, pri čemu priznati akademski stručnjaci, koji ostaju anonimni, daju početnu ocjenu, ali i povratnu informaciju tijekom provedbe projekta. UKF se može pohvaliti njegovanjem “majčinskog” pristupa prema projektima, pri čemu ih vrednuje i vodi brigu o njihovom uspjehu, uz istodobno pridržavanje načela izvrsnosti, transparentnosti, jednakosti, mjerljivosti, kompetentnosti, osobne odgovornosti voditelja projekata, etičnosti i najboljih običaja na području istraživanja.

Za većinu nas, sadržaj projekata financiranih iz UKF-a zvuči poput kakvog znanstveno-fantastičnog putovanja u neko udaljeno i apstraktno područje. No, u ubrzanom vremenu u kojem živimo, ono postaje zbilja zahvaljujući znanstvenicima koji u njima sudjeluju. Za njih, baš kao i za nas, budućnost je već tu. Koliko se brzo zamisao pretvara u stvarnost možda ćemo lakše shvatiti promotrimo li ostvarenja do kojih su dovela bespovratna sredstva i zajmovi kojima upravlja Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), a koji se uz potporu Svjetske banke također financiraju kroz projekt STP2.

Agencija olakšava pristup financijskim sredstvima i pruža potporu poduzetnicima, počevši od istraživanja i razvoja ideje, pa sve do komercijalizacije i plasmana inovativnih proizvoda i usluga na tržište. Radi se o prijeko potrebnoj potpori, osobito u ranim fazama ispitivanja i utvrđivanja valjanosti neke ideje ili pretpostavke. Drugim riječima, financiranje provjere inovativnih koncepata malim i srednjim poduzetnicima pomaže u prevladavanju istraživačkih rizika koji nisu pokriveni ustaljenim financijskim instrumentima.

Uspješne priče HAMAG-BICRO-a također se odnose na razna područja i teme, pri čemu su već provjereni inovativni koncepti poput komponenti za ugradnju u električne automobile, pretvaranja slika u tekstualne znakove ili ispitivanja osušenih mrlja od krvi radi procjene biološke starosti ljudi – da navedemo tek tri primjera. Implikacije su višestruke i Hrvatsku svrstavaju među dobavljače koji na globalnom tržištu utiru put inovativnim tehnologijama, računalnim programima i medicinskoj skrbi.

Microblink – nekadašnji SlikoPlat d.o.o. – tvrtka je za istraživanje i razvoj čija je zadaća pojednostaviti svakodnevni život raznim mobilnim aplikacijama koje otklanjaju potrebu za ručnim unosom podataka. Koriste se prepoznavanjem teksta u stvarnom vremenu na ručnim uređajima za očitavanje osobnih iskaznica, uplatnica, računa, IBAN-a, priznanica i dr.

2014. godine dovršili su projekt koji je HAMAG-BICRO financirao s tek nešto više od 35.000 eura, pri čemu su razvili funkcionalni prototip sustava optičkog prepoznavanja znakova (OCR) za mobilne uređaje, uz primjenu strojnog učenja radi prepoznavanja teksta u stvarnom vremenu te kamere mobilnog telefona.

Njihova se tehnologija danas ugrađuje u aplikacije svih poslovnih banaka u Hrvatskoj. U stvari, njihovi klijenti na domaćem i svjetskom tržištu dolaze s područja bankarstva, financija i osiguranja, turizma, auto-industrije, telekomunikacija, maloprodaje i internetske trgovine, državne uprave, održavanja javnog reda i mira, industrije zabave, zdravstva, sigurnosti i razvoja računalnih programa. Ovaj projekt pokazuje kako financiranje ključnog koraka u razvoju proizvoda prije njegovog uvođenja na tržište, utječe na stvaranje jedinstvene i općeprimjenjive tehnologije koja nudi brojne mogućnosti u mnogim sektorima i operativnim sustavima.

To je tek jedan primjer razloga iz kojih Banka nastavlja podupirati inovacije u Hrvatskoj i pomagati joj da postane gospodarstvo temeljeno na znanju. Uz aktivnosti UKF-a i HAMAG-BICRO-a, projekt STP2 pripomaže institucijama javnog sektora u osmišljanju prijedloga i provedbi programa financiranih sredstvima EU-a, u čije je članstvo Hrvatska ušla 2013. godine.

Financiranjem istraživanja i razvoja, ovim se projektom potiče potražnja za sredstvima EU-a u poslovnim i znanstvenim krugovima, a ponajprije među malim i srednjim poduzetnicima te uspješnim znanstvenicima i mladim istraživačima.