Uvaženi domaćini iz Lučke uprave Rijeka, gradova Rijeke i Opatije i Primorsko-goranske županije,
uvaženi gosti,
Čast mi je obratiti vam se povodom otvaranja ove važne konferencije.
Svjetska banka razvojni je partner Republike Hrvatske još od 1993. godine, a svoje partnerstvo s Gradom Rijekom ostvarujemo kroz tehničku pomoć i ulaganja i pratimo razvoj grada tijekom zadnjih 20 godina.
Konkretno, u sektoru prometa poduprli smo pet velikih projekata u iznosu većem od pole milijarde eura, što uključuje i potporu koju riječkoj luci pružamo od 2004. godine, i to kroz dva projekta kojima je osigurano 220 milijuna eura.
Svjetska banka poduprla je i razvoj Luke Ploče, a trenutno se intenzivno bavimo restrukturiranjem i modernizacijom željezničkih i cestarskih poduzeća i osiguravanjem sredstava za oba ova podsektora. Na širem riječkom području poduprli smo ulaganja u sustav odvodnje radi zaštite izvorišta vode kojima se koristi Rijeka i smanjivanja onečišćenja priobalnih voda. Sveučilište u Rijeci poduprli smo u uspostavi Ureda za transfer tehnologije, koji stvara alate za lakši prijenos istraživanja i razvoja i novih tehnologija u gospodarstvo, a pripomogli smo i osnivanju riječkog Znanstveno-tehnologijskog parka - StepRi-ja.
No, zašto je toliki naglasak baš na Rijeci?
Zato što grad Rijeka, koji leži na važnom koridoru Baltik-Jadran, može zaista prerasti u ulazna vrata Srednje i Istočne Europe – na putu prema zemljama poput Mađarske, Poljske, Ukrajine, pa i dalje – kao što može biti i ključno poslovno i turističko odredište.
Međutim, da bi se to postiglo, Lučka uprava, Grad, privatni sektor i financijeri trebaju surađivati i usvojiti cjelovit pristup ne bi li luci pomogli da ostvari svoj potencijal.
Smatramo da konkurentnost Rijeke kao lučkog grada treba unaprijediti, a to iziskuje: (i) modernizaciju strateških lučkih objekata i poboljšanje financijskih rezultata Lučke uprave Rijeka; (ii) unapređivanje željezničkog i cestovnog pristupa luci i prostorno uređenje lučkog grada, uz bolje uklapanje Rijeke u međunarodne prometne koridore, i (iii) jačanje sudjelovanja privatnog sektora u luci i u gradu.
Naglasila bih tri bitne činjenice:
Kao prvo, Rijeka je nedvojbeno najvažnija luka u Hrvatskoj.
Rijeka je daleko najvažnija hrvatska luka, pri čemu je 2016. ostvarila promet od 11 milijuna tona tereta, što je oko dvije trećine ukupnog domaćeg prometa. Osim što je najveća morska luka u Hrvatskoj, Rijeka je i drugo po značaju gospodarsko središte (nakon Zagreba) te treći po veličini grad u Hrvatskoj (nakon Zagreba i Splita).
Poglavito, kontejnerski promet se između 2011. i 2016. povećao za 50%, što je kudikamo veća stopa rasta nego u obližnjim lukama sjevernoga Jadrana, uključujući Koper i Trst. Prema svome ukupnom kontejnerskom prometu, riječka luka na istoj je razini kao i luka u talijanskoj Ravenni.
Kao drugo, koristi luka prelijevaju se i izvan okvira njihove neposredne okolice.
S djelotvornim lukama povezane su mnoge gospodarske koristi. Naime, one smanjuju troškove trgovine i tako pripomažu stvaranju dodane vrijednosti i otvaranju radnih mjesta u čitavoj zemlji.
Prema nedavnom istraživanju OECD-a, jedna tona lučkog prometa u prosjeku se povezuje sa 100 USD ekonomske dodane vrijednosti, a jedan milijun tona dodatnog lučkog prometa doprinosi povećanju zaposlenosti u lučkom području za 300 radnih mjesta.
Te koristi luka prelijevaju se i na druga područja. Kada se bave izvozom i uvozom, koristi učinkovitih luka žanju i tvrtke s drugih područja. Većina veza s drugim sektorima ostvaruje se uglavnom izvan lučkog područja, uključujući i u glavnom gradu ili gospodarskom središtu, čak i kada je ovo udaljeno. Tako luke u francuskom Le Havreu i Marseilleu imaju utjecaja na pariško područje.
Razvijene luke dovode do nastanka razvijenih zemalja. Ne smije se zanemariti izravni, a napose neizravni utjecaj aktivnosti riječke luke na nacionalni dohodak Hrvatske. Uz punu iskorištenost lučkih kapaciteta, u Rijeci se može ostvariti gotovo pola posto BDP-a, a uzme li se u obzir multiplikativno djelovanje, učinak može biti još i veći.
Mnoge zemlje uspješno su se preobrazile uvelike zahvaljujući učinkovitosti svojih luka. Kina, Singapur, Irska i Čile različiti su primjeri takvih priča o uspjehu, gdje je cijela država stala iza svoga lučkog sektora i procvala zajedno s njime.
Važno je imati na umu kako se svijet ubrzano mijenja, a svijet luka još i brže. Luke su uspješne zato što su vlasnici, rukovoditelji i nositelji neprestano svjesni sinergije i konkurencije, prednosti koje im donosi zemljopisni položaj, kao i kretanja u trgovini, tehnologiji i geopolitici te potrebe za prilagodbom tržištima i iskorištavanjem pogodnosti koje im nudi okolica u kojoj se nalaze.
Kao treće, u ostvarivanju svoga potencijala, Rijeka ovisi o djelotvornom prometnom sustavu i partnerstvima.
Sustav riječke luke nije jedini u susjedstvu. Na Jadranu i drugdje u Sredozemlju postoje i druge luke koje se natječu ne bi li privukle promet. U okolnostima neprestanih promjena, natječu se i drugi prometni pravci i načini prijevoza. To za svaku luku predstavlja stalnu prijetnju, ali donosi joj i prilike. A Rijeka nije usamljena ni kada su posrijedi te prilike.
Uspjeh hrvatskog dijela riječkog prometnog pravca i njegovih koridora uvelike će ovisiti o osiguravanju sklada u funkcioniranju svih njegovih sastavnica. Koridori su utjelovljenje tog neophodnog sklada. Razvijaju se kroz partnerstva i saveze – kako na međunarodnoj razini, tako i unutar zemlje. Dopiranje do koordinatora koridora presudno je za isticanje važnosti sinergije s infrastrukturom koja omogućuje povezivanje.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture igra ključnu ulogu u usklađivanju napora koje ulaže Lučka uprava Rijeka, kao i u vođenju brige o učinkovitom radu cestarskih i željezničkih poduzeća i uspostavi potrebne infrastrukture.
Svjetska banka podupire razvoj svekolikog prometnog sektora u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na učinkovitost koridora. Većinu infrastrukture za cestovni i željeznički pristup luci Svjetska je banka poduprla i još ju uvijek podupire svojim zajmovima i tehničkom pomoći.
Pripomažemo reformi cestovnog sektora kako bismo osigurali da se autoceste pokrivaju vlastitim sredstvima i posluju učinkovito te da bismo unaprijedili održavanje ostatka mreže.
Podupiremo i reformu željezničkog sektora, koji je za sada očito slaba karika u lancu jačanja konkurentnosti Rijeke kao ulaznih vrata. Na tržištu su se pojavili novi privatni operateri, ali i infrastruktura i poslovanje daleko su od razine koju nude Koper i drugi konkurenti, tako da je potrebno učiniti još više ne bi li bi se ubrzale reforme i privukla ulaganja.
Ne smije se zanemariti ni važnost partnerstava na gradskoj razini. U gradskoj rivi krije se golem potencijal, a sučelje između grada i luke može se znatno unaprijediti jer se Program obnove riječkog prometnog pravca ne svodi tek na gradnju i modernizaciju luke, već i na njezino rekonfiguriranje kako bi se određena industrijska postrojenja mogla izmjestiti s rive i otvoriti prostor za građane, turiste i tvrtke, čime bi grad postao ugodniji za život i privlačniji za turiste. Mnogo će se toga moći učiniti bude li se u Rijeci stvorila zajednička vizija i budu li drugi dionici, poput Vlade, ministarstava, Luke i Grada, stali jedni uz druge.
Zaključno, Rijeka bi mogla postati očigledna i neizostavna sastavnica europskih koridora.
Drago nam je – i ponosni smo – što možemo doprinijeti trenutnim ostvarenjima i mogućnostima Rijeke, koja se pretvara u sve konkurentniju luku sjevernog Jadrana.
Riječka luka sada izgleda – i jest - posve drukčija nego prije. Istočno i zapadno od gradskog središta, dva kontejnerska terminala – prošireni na Brajdici i novi na Zagrebačkom pristaništu, za brodove dubokoga gaza – upeterostručit će prijašnji kapacitet Luke. Bolje cestovne veze već ubrzavaju prijevoz kontejnera iz kontejnerskog terminala Brajdica, a Vlada konačno poduzima korake ne bi li dovršila cestovne i željezničke međuveze potrebne za punu eksploataciju terminala na Zagrebačkom pristaništu.
Već smo na pravome putu, ali ne smijemo gubiti vrijeme. Da bi luka i grad procvali do kraja – čime bi se gospodarske koristi prelile i izvan lučkih granica, a građanima bi se poboljšala kvaliteta života – potreban je odlučniji pristup razvoju luke.
Tim se pristupom mora predvidjeti kako će riječka luka izrasti u zamašnjak stvaranja velike dodane vrijednosti za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, pa stoga treba osigurati da sve strane – uključujući Vladu, Ministarstvo, Lučku upravu, gradske vlasti, cestarska i željeznička poduzeća – prepoznaju riječku luku i prometni pravac kao važan nacionalni program, jer on to zaista i jest.
U Svjetskoj banci uviđamo ulogu koju riječka luka igra u Hrvatskoj i tu ćemo viziju i dalje podupirati.
Najljepša vam hvala.
