- add-style
- font-medium
- lp-body-content
Ipak, jedno od četiri gospodarstva u razvoju ostaje siromašnije nego što je bilo 2019.
WASHINGTON, 13. siječnja 2026. - Globalno gospodarstvo pokazalo se otpornijim nego što se očekivalo unatoč stalnim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o globalnim ekonomskim izgledima - Global Economic Prospects. Predviđa se da će globalni rast ostati uglavnom stabilan tijekom sljedeće dvije godine, usporavajući na 2,6% u 2026. prije porasta na 2,7% u 2027., što predstavlja reviziju prognoze naviše u odnosu na onu iz lipnja.
Otpornost odražava snažniji rast od očekivanog - posebno u Sjedinjenim Državama, što čini oko dvije trećine revizije prognoze naviše u 2026. Unatoč tome, ako se ove prognoze ostvare, 2020-e bi se mogle pokazati kao desetljeće najslabijeg globalnog rasta od 1960-ih. Izvješće pokazuje da spori tempo rasta povećava jaz u životnom standardu diljem svijeta: krajem 2025. gotovo sva razvijena gospodarstva imala su dohodak po glavi stanovnika veći od razine iz 2019., dok je otprilike jedno od četiri gospodarstva u razvoju imalo niži dohodak po glavi stanovnika.
U 2025. rast je bio podržan naglim porastom trgovinske razmjene uoči promjena politika i brzih prilagodbi u globalnim lancima opskrbe. Očekuje se da će ti poticaji izblijedjeti u 2026. kako se trgovina i domaća potražnja budu smanjivali. Međutim, prema izvješću, ublažavanje globalnih financijskih uvjeta i fiskalna ekspanzija u nekoliko velikih gospodarstava trebali bi pomoći u ublažavanju usporavanja.. Predviđa se da će globalna inflacija pasti na 2,6% u 2026., što odražava slabija tržišta rada i niže cijene energije. Očekuje se da će se rast ubrzati 2027. u skladu s prilagodbom trgovinskih tokova, i smanjenjem neizvjesnosti politika .
„Sa svakom godinom koja prolazi, globalno gospodarstvo postaje manje sposobno generirati rast i čini se otpornije na neizvjesnosti politika“, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju. „No, ekonomska dinamika i otpornost ne mogu se dugo razilaziti bez destabilizacija javnih financija i sustava kreditiranja. U nadolazećim godinama, svjetsko gospodarstvo će rasti sporije nego što je to bio slučaj u problematičnim 1990-ima - uz rekordne razine javnog i privatnog duga. Kako bi se spriječila stagnacija i nezaposlenost, vlade u zemljama u razvoju i razvijenim gospodarstvima moraju agresivno liberalizirati privatna ulaganja i trgovinu, obuzdati javnu potrošnju te ulagati u nove tehnologije i obrazovanje.“
Očekuje se da će 2026. godine rast u zemljama u razvoju usporiti na 4% s 4,2% u 2025. prije nego što se poveća na 4,1% u 2027. kako se trgovinske napetosti budu smirivale, cijene roba stabiliziraju, financijski uvjeti poboljšaju, a investicijski tokovi ojačaju. Predviđa se da će rast biti veći u niže razvijenim zemljama te da će dosegnuti prosjek od 5,6% tijekom 2026.-2027., potaknut jačanjem domaće potražnje, oporavkom izvoza i umjerenom inflacijom. Međutim, to neće biti dovoljno za smanjenje dohodovnog jaza između zemalja u razvoju i razvijenih gospodarstava. Rast dohotka po glavi stanovnika u zemljama u razvoju trebao bi iznositi 3% u 2026. - otprilike jedan postotni bod ispod prosjeka za razdoblje 2000. do 2019. Ovim tempom, dohodak po glavi stanovnika u zemljama u razvoju trebao bi iznositi samo 12% razine u razvijenim zemljama.
Ovi trendovi mogli bi dodatno intenzivirati izazov stvaranja radnih mjesta s kojim se suočavaju zemlje u razvoju, a u kojima će 1,2 milijarde mladih ljudi dosegnuti radnu dob tijekom sljedećeg desetljeća. Prevladavanje izazova zapošljavanja zahtijevat će sveobuhvatan politički napor usmjeren na tri stupa. Prvi je jačanje fizičkog, digitalnog i ljudskog kapitala radi povećanja produktivnosti i zapošljivosti. Drugi je poboljšanje poslovnog okruženja povećanjem kredibiliteta politika i regulatorne sigurnosti kako bi tvrtke mogle rasti. Treći je značajna mobilizacija privatnog kapitala za podršku ulaganjima. Zajedno, ove mjere mogu pomoći u preusmjeravanju stvaranja radnih mjesta prema produktivnijem i formalnom zapošljavanju, podržavajući rast dohotka i suzbijanje siromaštva.
Osim toga, zemlje u razvoju moraju ojačati svoju fiskalnu održivost, koja je posljednjih godina narušena višestrukim šokovima, rastućim razvojnim potrebama i povećanim troškovima servisiranja duga. Posebno poglavlje izvješća pruža sveobuhvatnu analizu korištenja fiskalnih pravila od strane zemalja u razvoju, koja postavljaju jasna ograničenja za državno zaduživanje i potrošnju kako bi se pomoglo u upravljanju javnim financijama. Ta su pravila općenito povezana sa snažnijim rastom, većim privatnim ulaganjima, stabilnijim financijskim sektorima i većim kapacitetom za suočavanje s vanjskim šokovima.
„S javnim dugom na najvišoj razini u više od pola stoljeća, kako u zemljama u nastajanju tako i u zemljama u razvoju,, vraćanje fiskalne vjerodostojnosti postalo je gorući prioritet“, rekao je M. Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Grupacije Svjetske banke i direktor Odjela za ekonomska predviđanja . „Dobro osmišljena fiskalna pravila mogu pomoći vladama da stabiliziraju dug, obnove rezerve i učinkovitije odgovore na šokove. Međutim, sama pravila nisu dovoljna: vjerodostojnost, provedba i politička predanost u konačnici određuju hoće li fiskalna pravila donijeti stabilnost i rast.”
Više od polovice zemalja u razvoju sada ima barem jedno fiskalno pravilo. To može uključivati ograničenja razine fiskalnih deficita, javnog duga, državnih rashoda ili naplate prihoda. Zemlje u razvoju koje su usvojile fiskalna pravila u pravilu ostvare poboljšanje proračunskog salda za 1,4 postotna boda BDP-a nakon pet godina, nakon što se uzmu u obzir plaćanja kamata i kretanja poslovnog ciklusa. Implementacija fiskalnih pravila također povećava vjerojatnost poboljšanja višegodišnjeg proračunskog salda za 9 postotnih bodova. Međutim, srednjoročne i dugoročne koristi fiskalnih pravila uvelike ovise o snazi institucija, ekonomskom kontekstu u kojem se pravila uvode i načinu na koji su pravila osmišljena, navodi se u izvješću.
Preuzmite cijelo izvješće: https://www.worldbank.org/gep
Regionalni izgledi:
Istočna Azija i Pacifik: Očekuje se da će se rast usporiti na 4,4% u 2026. i na 4,3% u 2027. Za Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Europa i središnja Azija: Predviđa se da će rast ostati stabilan na 2,4% u 2026. prije nego što se ojača na 2,7% u 2027. Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Latinska Amerika i Karibi: Predviđa se da će rast lagano porasti na 2,3% u 2026. prije nego što se učvrsti na 2,6% u 2027. Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Bliski istok, Sjeverna Afrika, Afganistan i Pakistan: Očekuje se da će rast porasti na 3,6% u 2026. i dodatno ojačati na 3,9% u 2027. Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Južna Azija: Predviđa se da će rast pasti na 6,2% u 2026. prije nego što se oporavi na 6,5% u 2027. Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Subsaharska Afrika: Očekuje se da će rast porasti na 4,3% u 2026. i učvrstiti se na 4,5% u 2027. Za više, pogledajte regionalni pregled.
Kontakt: Odnosi s medijima: +1 (202) 473 7660, press@worldbank.org
Web stranica: https://www.worldbank.org
Facebook: https://www.facebook.com/worldbank
X/Twitter: https://x.com/worldbank
YouTube: https://youtube.com/worldbank
World Bank Media Relations:
About The World Bank
The World Bank Group has a bold vision: to create a world free of poverty on a livable planet. In more than 100 countries, the World Bank Group provides financing, advice, and innovative solutions that improve lives by creating jobs, strengthening economic growth, and confronting the most urgent global challenges. For more information, please visit www.worldbank.org, www.miga.org, and www.ifc.org.
- add-style