Ipak, jedno od četiri gospodarstva u razvoju ostaje siromašnije nego što je bilo 2019.
WASHINGTON, 13. siječnja 2026. - Globalno gospodarstvo pokazalo se otpornijim nego što se očekivalo unatoč stalnim trgovinskim napetostima i političkoj neizvjesnosti, stoji u najnovijem izvješću Svjetske banke o globalnim ekonomskim izgledima - Global Economic Prospects. Predviđa se da će globalni rast ostati uglavnom stabilan tijekom sljedeće dvije godine, usporavajući na 2,6% u 2026. prije porasta na 2,7% u 2027., što predstavlja reviziju prognoze naviše u odnosu na onu iz lipnja.
Otpornost odražava snažniji rast od očekivanog - posebno u Sjedinjenim Državama, što čini oko dvije trećine revizije prognoze naviše u 2026. Unatoč tome, ako se ove prognoze ostvare, 2020-e bi se mogle pokazati kao desetljeće najslabijeg globalnog rasta od 1960-ih. Izvješće pokazuje da spori tempo rasta povećava jaz u životnom standardu diljem svijeta: krajem 2025. gotovo sva razvijena gospodarstva imala su dohodak po glavi stanovnika veći od razine iz 2019., dok je otprilike jedno od četiri gospodarstva u razvoju imalo niži dohodak po glavi stanovnika.
U 2025. rast je bio podržan naglim porastom trgovinske razmjene uoči promjena politika i brzih prilagodbi u globalnim lancima opskrbe. Očekuje se da će ti poticaji izblijedjeti u 2026. kako se trgovina i domaća potražnja budu smanjivali. Međutim, prema izvješću, ublažavanje globalnih financijskih uvjeta i fiskalna ekspanzija u nekoliko velikih gospodarstava trebali bi pomoći u ublažavanju usporavanja.. Predviđa se da će globalna inflacija pasti na 2,6% u 2026., što odražava slabija tržišta rada i niže cijene energije. Očekuje se da će se rast ubrzati 2027. u skladu s prilagodbom trgovinskih tokova, i smanjenjem neizvjesnosti politika .
„Sa svakom godinom koja prolazi, globalno gospodarstvo postaje manje sposobno generirati rast i čini se otpornije na neizvjesnosti politika“, rekao je Indermit Gill, glavni ekonomist Grupacije Svjetske banke i viši potpredsjednik za razvojnu ekonomiju. „No, ekonomska dinamika i otpornost ne mogu se dugo razilaziti bez destabilizacija javnih financija i sustava kreditiranja. U nadolazećim godinama, svjetsko gospodarstvo će rasti sporije nego što je to bio slučaj u problematičnim 1990-ima - uz rekordne razine javnog i privatnog duga. Kako bi se spriječila stagnacija i nezaposlenost, vlade u zemljama u razvoju i razvijenim gospodarstvima moraju agresivno liberalizirati privatna ulaganja i trgovinu, obuzdati javnu potrošnju te ulagati u nove tehnologije i obrazovanje.“
Očekuje se da će 2026. godine rast u zemljama u razvoju usporiti na 4% s 4,2% u 2025. prije nego što se poveća na 4,1% u 2027. kako se trgovinske napetosti budu smirivale, cijene roba stabiliziraju, financijski uvjeti poboljšaju, a investicijski tokovi ojačaju. Predviđa se da će rast biti veći u niže razvijenim zemljama te da će dosegnuti prosjek od 5,6% tijekom 2026.-2027., potaknut jačanjem domaće potražnje, oporavkom izvoza i umjerenom inflacijom. Međutim, to neće biti dovoljno za smanjenje dohodovnog jaza između zemalja u razvoju i razvijenih gospodarstava. Rast dohotka po glavi stanovnika u zemljama u razvoju trebao bi iznositi 3% u 2026. - otprilike jedan postotni bod ispod prosjeka za razdoblje 2000. do 2019. Ovim tempom, dohodak po glavi stanovnika u zemljama u razvoju trebao bi iznositi samo 12% razine u razvijenim zemljama.
Ovi trendovi mogli bi dodatno intenzivirati izazov stvaranja radnih mjesta s kojim se suočavaju zemlje u razvoju, a u kojima će 1,2 milijarde mladih ljudi dosegnuti radnu dob tijekom sljedećeg desetljeća. Prevladavanje izazova zapošljavanja zahtijevat će sveobuhvatan politički napor usmjeren na tri stupa. Prvi je jačanje fizičkog, digitalnog i ljudskog kapitala radi povećanja produktivnosti i zapošljivosti. Drugi je poboljšanje poslovnog okruženja povećanjem kredibiliteta politika i regulatorne sigurnosti kako bi tvrtke mogle rasti. Treći je značajna mobilizacija privatnog kapitala za podršku ulaganjima. Zajedno, ove mjere mogu pomoći u preusmjeravanju stvaranja radnih mjesta prema produktivnijem i formalnom zapošljavanju, podržavajući rast dohotka i suzbijanje siromaštva.
Osim toga, zemlje u razvoju moraju ojačati svoju fiskalnu održivost, koja je posljednjih godina narušena višestrukim šokovima, rastućim razvojnim potrebama i povećanim troškovima servisiranja duga. Posebno poglavlje izvješća pruža sveobuhvatnu analizu korištenja fiskalnih pravila od strane zemalja u razvoju, koja postavljaju jasna ograničenja za državno zaduživanje i potrošnju kako bi se pomoglo u upravljanju javnim financijama. Ta su pravila općenito povezana sa snažnijim rastom, većim privatnim ulaganjima, stabilnijim financijskim sektorima i većim kapacitetom za suočavanje s vanjskim šokovima.
„S javnim dugom na najvišoj razini u više od pola stoljeća, kako u zemljama u nastajanju tako i u zemljama u razvoju,, vraćanje fiskalne vjerodostojnosti postalo je gorući prioritet“, rekao je M. Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Grupacije Svjetske banke i direktor Odjela za ekonomska predviđanja . „Dobro osmišljena fiskalna pravila mogu pomoći vladama da stabiliziraju dug, obnove rezerve i učinkovitije odgovore na šokove. Međutim, sama pravila nisu dovoljna: vjerodostojnost, provedba i politička predanost u konačnici određuju hoće li fiskalna pravila donijeti stabilnost i rast.”
Više od polovice zemalja u razvoju sada ima barem jedno fiskalno pravilo. To može uključivati ograničenja razine fiskalnih deficita, javnog duga, državnih rashoda ili naplate prihoda. Zemlje u razvoju koje su usvojile fiskalna pravila u pravilu ostvare poboljšanje proračunskog salda za 1,4 postotna boda BDP-a nakon pet godina, nakon što se uzmu u obzir plaćanja kamata i kretanja poslovnog ciklusa. Implementacija fiskalnih pravila također povećava vjerojatnost poboljšanja višegodišnjeg proračunskog salda za 9 postotnih bodova. Međutim, srednjoročne i dugoročne koristi fiskalnih pravila uvelike ovise o snazi institucija, ekonomskom kontekstu u kojem se pravila uvode i načinu na koji su pravila osmišljena, navodi se u izvješću.
Preuzmite cijelo izvješće: https://www.worldbank.org/gep
Regionalni izgledi:
Istočna Azija i Pacifik: Očekuje se da će se rast usporiti na 4,4% u 2026. i na 4,3% u 2027. Za Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Europa i središnja Azija: Predviđa se da će rast ostati stabilan na 2,4% u 2026. prije nego što se ojača na 2,7% u 2027. Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Latinska Amerika i Karibi: Predviđa se da će rast lagano porasti na 2,3% u 2026. prije nego što se učvrsti na 2,6% u 2027. Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Bliski istok, Sjeverna Afrika, Afganistan i Pakistan: Očekuje se da će rast porasti na 3,6% u 2026. i dodatno ojačati na 3,9% u 2027. Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Južna Azija: Predviđa se da će rast pasti na 6,2% u 2026. prije nego što se oporavi na 6,5% u 2027. Za više informacija pogledajte regionalni pregled.
Subsaharska Afrika: Očekuje se da će rast porasti na 4,3% u 2026. i učvrstiti se na 4,5% u 2027. Za više, pogledajte regionalni pregled.
Kontakt: Odnosi s medijima: +1 (202) 473 7660, press@worldbank.org
Web stranica: https://www.worldbank.org
Facebook: https://www.facebook.com/worldbank
X/Twitter: https://x.com/worldbank
YouTube: https://youtube.com/worldbank
