WASHINGTON, 24. lipnja 2025. – Prema novom izvješću Svjetske banke i Globalnog programa za smanjenje katastrofa i oporavak (GFDRR) posljednjih se desetljeća gradovi u Europi i središnjoj Aziji suočavaju s naglim i kontinuiranim rastom temperatura, zbog kojih bi se sadašnja brojka od više desetaka tisuća smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinama mogla utrostručiti, a godišnji BDP smanjiti do 2050. za procijenjenih 2,5 %.
U izvješću o utjecaju rasta temperatura na razvoj gradova Unlivable: How Cities in Europe and Central Asia Can Survive and Thrive in a Hotter Future navodi se kako bi se broj vrućih dana u najvećim gradovima u regiji, u kojima živi više od 70 % stanovništva, do 2050. mogao više nego utrostručiti, pri čemu bi brojni gradovi bilježili više od 40 – 70 dodatnih vrućih dana godišnje, osobito u južnoj Europi i Turskoj.
Gusta izgrađenost, ograničena vegetacija i površine koje apsorbiraju i zadržavaju toplinu doprinose učinku urbanih toplinskih otoka zbog čega su gradovi osobito osjetljivi na negativne posljedice rasta temperatura. Zbog ekstremnih toplinskih valova tisuće trebaju hitnu medicinsku pomoć, što nadilazi kapacitete bolnica i pogoršava situaciju s kroničnim bolestima, osobito među starijima i osobama koje žive u kućanstvima s niskim dohotkom.
Ekstremne temperature uzrokuju prekide u radu i oštećenje prometnih sustava, preopterećenje elektroenergetskih mreža, intenzivnije suše, veći rizik od požara otvorenog tipa i pogoršanje kvalitete zraka. Sporije se i radi, radno vrijeme je skraćeno, a smanjuje se i učinak radnika, osobito u sektorima u kojima se radi na otvorenom kao što su građevinski, prometni i turistički. Osim toga, velik dio infrastrukture i stambenog fonda u regiji, osobito u središnjoj Aziji i dijelovima istočne Europe, izgrađen je sredinom 20. stoljeća i potrebno ga je obnoviti.
„Kako temperature budu rasle, a toplinski valovi postanu sve češći, život u gradovima u regiji postat će sve teži, osobito za starije, djecu i osobe s niskim dohotkom”, rekao je Sameh Wahba, regionalni direktor Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Gradovi to mogu promijeniti ulaganjem u sadnju drveća koja bi ih dodatno štitila te modernizacijom i uvođenjem pasivnog hlađenja u školama, bolnicama i stambenom fondu.”
U izvješću se ističu i druge mjere koje gradovi danas mogu poduzeti kako bi smanjili posljedice rasta temperatura, kao što su razvoj sustava ranog upozorenja i učinkovitih javnozdravstvenih službi, otvaranjem prostora za rashlađivanje ondje gdje su najpotrebniji, korištenje materijala otpornih na toplinu i uzimanje u obzir ekstremnih vremenskih prilika u planiranju razvoja infrastrukture.
Uspjeh ovisi o mogućnosti primjene lokalnih mjera u okviru šireg, dobro koordiniranog sustava.
„Gradovi i gradonačelnici predvodnici su u osmišljavanju, financiranju i provedbi mjera povećanja otpornosti na vrućinu, ali su im za uspjeh potrebne jasne utvrđene ovlasti, kontinuirano financiranje i dobra koordinacija s nacionalnim vlastima”, rekla je Megha Mukim, viša urbana ekonomistica pri Svjetskoj banci. „Ako djelujemo sada, možemo spasiti i poboljšati živote u gradovima Europe i središnje Azije u budućnosti.”
