Skip to Main Navigation
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE 31. listopada 2018.

Gospodarstva Europe i središnje Azije, uključujući Hrvatsku, ubrzala su poboljšanja poslovne klime, stoji u izvješću Doing Business

WASHINGTON, 31. listopada 2018. – Gospodarstva u regiji Europe i središnje Azije pojačala su dinamiku reformi kako bi poboljšanja lakoću poslovanja za domaća mala i srednja poduzeća, stoji u izvješću Doing Business 2019: Training for Reform („Izvješće o lakoći poslovanja za 2019.: osposobljavanje za reformu“), koje je danas objavila Grupacija Svjetske banke.

Prema mjerenjima iz izvješća Doing Business, u regiji se nalaze dva od ovogodišnjih 10 najbolje rangiranih gospodarstava, pri čemu se Gruzija popela na šesto mjesto, dok se Makedonija progurala za jedno mjesto i sada je deseta. U regiji su i dvije od zemalja koje su ove godine zabilježile najveće pomake nabolje: Azerbajdžan i Turska.

„Gospodarstva Europe i središnje Azije još su jednom pokazala veoma snažnu predanost provedbi reformi koje promiču razvoj privatnog sektora i jačaju organski gospodarski rast te pridonose poboljšanju životnih uvjeta“, kazao je Santiago Croci Downes, Menadžer programa za Doing Business.

Hrvatska je nastavila unapređivati poslovne propise i hvatati korak s najboljom regulatornom praksom u svijetu. To se odrazilo i u rezultatu, na način da se Hrvatska s 71,06 bodova u izvješću Doing Business za 2018. pomakla na 71,40 bodova u izvješću Doing Business za 2019. Najuspješnija zemlja Europske unije je Danska s rezultatom 84,64.

Hrvatska je unaprijedila uknjižbu prava vlasništva, skraćivanjem vremena koje je potrebno za upis prijenosa prava vlasništva na zemljišnoknjižnim sudovima zahvaljujući digitalizaciji zemljišnih knjiga. Pojednostavljeno je dobivanje električne energije ukidanjem postupka potpisivanja ugovora o opskrbi. Plaćanje poreza je postalo jednostavnije pošto je rok u kojem porezni obveznici mogu podnijeti žalbu na konačno rješenje isključen iz vremena koje je poreznoj upravi potrebno za izdavanje završnog izvješća o poreznoj reviziji.

S druge strane, poslovanje je na nekim područjima otežano. Naime, kod ishođenje građevinskih dozvola dodana su četiri nova postupka prije mogućnosti podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. Kod pokretanja poslovanja povećano je vrijeme potrebno za rezervaciju imena tvrtke i za upis društva pri trgovačkom sudu. Isto tako, otežana je i zaštita manjinskih ulagača.

Navedeni čimbenici, to što je tim Svjetske banke uveo bolju metodologiju prikupljanja podataka te činjenica da su druge zemlje aktivnije prionule poboljšanju svojeg regulatornog okruženja doprinijeli su tome da je Hrvatska s 51. mjesta iz izvješća Doing Business za 2018. pala na 58. mjesto u izvješću Doing Business za 2019.

„Ohrabruje nas to što, sveukupno gledano, Hrvatska poboljšava svoje poslovne propise i smanjuje zaostatak za regulatornim predvodnicima na globalnoj ljestvici. S druge strane, očito je da tijek reformi na područjima poput pravosuđa doprinosi padu na ljestvici lakoće poslovanja. K tome, usporedive zemlje grabe dužim koracima put poboljšanja svog regulatornog okruženja“, izjavila je Elisabetta Capannelli, voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju. „Svjetska banka će nastaviti pružati podršku i surađivati s vlastima na poboljšanju sveukupne poslovne klime. Neke od ključnih reformi predviđene su Nacionalnim programom reformi i bilo bi ih važno brže provoditi. Opseg reformi mogao bi se i proširiti kako bi se istodobnim rješavanjem više pitanja poboljšanja odrazila na čitav životni ciklus poduzeća.“

Ukupno gledano, gospodarstva Europe i središnje Azije svoja su reformska nastojanja protekle godine ponajprije okrenula poboljšanjima u prekograničnoj trgovini i plaćanju poreza, na koja otpada devet odnosno osam reformi. U protekloj godini provedene su ukupno 54 poslovne reforme u usporedbi s njih 43 godinu prije. U gotovo svima od 23 gospodarstva provedene su reforme koje pripomažu otvaranju radnih mjesta i poticanju privatnog poduzetništva.

Gospodarstva regije najuspješnija su na području uknjižbe prava vlasništva i zaštite manjinskih ulagača. Za dovršenje svih postupaka potrebnih za prijenos vlasništva potrebno je prosječno 20 dana, uz trošak od 2,6 posto vrijednosti nekretnine u usporedbi s 4,2 posto i uz istu količinu vremena u visokodohodovnim gospodarstvima OECD-a.

Međutim, regija i dalje zaostaje kad je riječ o dobivanju električne energije. Prosječno gledano, za dobivanje priključka na elektroenergetsku mrežu poduzeće mora platiti 325 posto dohotka po glavi stanovnika u usporedbi sa 64 posto u visokodohodovnim gospodarstvima OECD-a.

Otkako se 2003. prvi puta krenulo s projektom Doing Business, pokretanje poslovanja i plaćanje poreza područja su na kojima je u Europi i središnjoj Aziji provedeno najviše reformi. Shodno tome, prosječno vrijeme potrebno za pokretanje poslovanja u regiji srezano je na 14 dana u odnosu na 44 dana u 2003., a troškovi su se s 21 posto dohotka po glavi stanovnika iz 2003. srozali na današnjih 3,6 posto. Vrijeme koje je poduzeću potrebno za pripremu, prijavu i plaćanje poreza prepolovilo se s 483 sata iz 2005. (kada je Doing Business počeo pratiti naplatu poreza) na današnjih 227 sati.

U sklopu ovogodišnjeg projekta Doing Business prikupljali su se podaci o stručnom osposobljavanju/edukaciji kako javnih dužnosnika, tako i korisnika tijela zaduženih za vođenje registara poslovnih subjekata i zemljišnih knjiga. U izvješću je sadržana studija slučaja gdje se analiziraju ti podaci i zaključuje se kako je obvezno i godišnje osposobljavanje mjerodavnih dužnosnika povezano s većom učinkovitošću tijela nadležnih za vođenje registara poslovnih subjekata i zemljišnih knjiga. U Europi i središnjoj Aziji, 55 posto tijela zaduženih za vođenje registara poslovnih subjekata i 41 posto tijela nadležnih za vođenje zemljišnih knjiga koristi se probnom primjenom kod uvođenja regulatornih promjena, što im omogućuje utvrđivanje i otklanjanje možebitnih izazova prije pune provedbe novih postupaka.

U drugoj studiji, koja se bavi rješavanjem trgovačkim sporova i insolventnosti, ispituje se izobrazba i stručno usavršavanje sudaca širom svijeta. Predstavljene su inicijative Europske unije i Međunarodne organizacije za obuku pravosudnih dužnosnika. Još dvije studije slučaja bave se koristima akreditacije električara i stručnog usavršavanja carinskih dužnosnika.

Cjelovito izvješće i podaci prema pojedinim pokazateljima dostupni su na www.doingbusiness.org

 


Priopćenje broj. 2019/ECA/52

Kontakt

Washington
Indira Chand
+1 (202) 458-0434, +1 (703) 376-7491
ichand@worldbank.org
Zagreb
Vanja Frajtic
+385 1 2357 230
vfrajtic@worldbank.org
Api
Api