ZAGREB, 30. travnja 2014. – Ministar financija, Nj. E. Slavko Linić i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku, Hongjoo Hahm, danas su potpisali Ugovor o zajmu u iznosu od 150 milijuna EUR (206,8 milijuna USD) za drugi Zajam za razvojnu politiku gospodarskog oporavka (ERDPL2). Cilj je zajma podržati napore Vlade RH u ubrzavanju održivog gospodarskog oporavka putem konsolidacije javnih financija i jačanja ulagačke klime. Odbor izvršnih direktora Svjetske banke jučer, 29. travnja, je Republici Hrvatskoj odobrio taj isti zajam.
Konkretno, Zajmom se podupiru reforme u dva područja. Prvo se područje odnosi na fiskalnu konsolidaciju putem prilagodbe rashoda javne uprave, zdravstva, mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi. Ta će nastojanja dovesti do boljeg upravljanja javnom potrošnjom i ojačati srednjoročnu održivost javnih financija, s ciljem ostvarenja makroekonomske stabilnosti.
Drugo područje koje se podupire Zajmom obuhvaća potporu rastu privatnog sektora kroz poboljšanje poslovnog okruženja i smanjenje uključenosti države u korporativnom sektoru. Hrvatske su vlasti već poduzele mjere za povećanje fleksibilnosti tržišta rada, smanjivanje administrativnih i regulatornih prepreka poslovnim subjektima, ubrzale privatizaciju trgovačkih društva u vlasništvu države te ojačale inovacijski okvir.
Ključni očekivani rezultati drugog Zajma za razvojnu politiku gospodarskog oporavka
- Realni primarni rashodi opće države smanjeni za 2 posto od 2012. do konca 2014. godine,
- Ukupna masa plaća za opću državu smanjena za 6 posto realno od 2012. do konca 2014. godine,
- Ukupni rashodi za zdravstvo smanjeni za 9 posto realno od 2012. do konca 2014. godine,
- Realni rashodi za socijalna davanja smanjeni za 6,5 posto od 2012. do konca 2014. godine,
- Realni rashodi za mirovine smanjeni za 6,5 posto od 2012. do konca 2014. godine.,
- Stopa sudjelovanja radne snage na tržištu rada (15-64 godina) povećana na 61 posto u 2014. godini,
- Indeks globalne konkurentnosti institucija povećan s 3,5 u 2012.-2013. na 3,7 u 2014.-2015. godini,
- Udio privatnog sektora u BDP-u povećan sa 70 posto u 2012. na 72 posto u 2014. godini, i
- Realni izdaci za istraživanje i razvoj povećani 8,5 posto od 2012. do konca 2014. godine.
Ohrabruje nas činjenica što hrvatske vlasti napreduju sa strukturnim reformama u području radnog zakonodavstva, mirovinskog sustava, zdravstva, socijalnih naknada i ulagačke klime. To će pomoći u smanjenju fiskalnog deficita, potaknuti otvaranje radnih mjesta, povećati produktivnosti i socijalnu koheziju”, navodi Hongjoo Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku. „Istovremeno potičemo vlasti da ubrzaju i prodube reforme u okviru Procedure prekomjernog deficita Europske unije u svrhu ubrzanja gospodarskog oporavka. Mi ćemo i dalje podržavati Vladu, u partnerstvu s Europskom komisijom, u ovom izazovnom procesu fiskalne konsolidacije. Istovremeno, ćemo nastaviti s pružanjem potpore kako bi se umanjio utjecaj tog procesa na donjih 40 posto stanovništva s najnižim dohotkom.“, zaključio je Hahm.
„Ovaj Zajam je priznanje za reforme koje je Vlada Republike Hrvatske provela u području javne uprave, sektora socijalne skrbi i zdravstva, tržišta rada i poslovne klime, a s ciljem ostvarivanja gospodarskog rasta“, izjavio je Slavko Linić, ministar financija Republike Hrvatske. „Mjere fiskalne konsolidacije koje smo proveli odnose se na: ujednačavanje sustava plaća u državnim i javnim službama i agencijama; na racionalizaciju rashoda u sektoru zdravstva; na konsolidaciju socijalnih davanja i njihovo bolje usmjeravanje; na poboljšanje fiskalne i socijalne održivosti mirovinskog sustava; na povećanje fleksibilnosti tržišta rada i kolektivnog pregovaranja.“
Linić je nastavio, „Mjere koje su provedene od 2012. godine i imaju za cilj jačanje investicijske klime, a koje je Svjetska banka prepoznala i u svom Doing Business izvješću, odnose se na rješavanje insolventnosti i nelikvidnosti; na smanjenje troškova registracije poslovanja; na uvođenje jedinstvene e-građevinske dozvole. Vlada Republike Hrvatske je također usmjerila svoja nastojanja i na povećanje udjela privatnog sektora u BDP-u. Kroz ovaj Zajam Svjetska banka podržava Vladin program strukturnih reformi s ciljem gospodarskog oporavka i fiskalne konsolidacije, a u provedbi kojih Vlada Republike Hrvatske ima punu podršku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Europske komisije.“
Neke od mjera koje je Vlada poduzela u svrhu fiskalne konsolidacije i ubrzanja gospodarskog oporavka
- Ojačana je uloga i neovisnost Fiskalnog odbora donošenjem odluke o osnivanju Odbora za fiskalnu politiku. Tako će upravljanje fiskalnom politikom postati vjerodostojnije, transparentnije i održivije.
- Javna uprava će postati fiskalno povoljnija i odgovornija kroz harmonizaciju plaća državnih agencija, državne uprave i javnih službi.
- Povećana učinkovitost financiranja zdravstva postiže se kroz uvođenje e-recepta na nacionalno razini, standardiziranje medicinske tehnologije i ortopedskih pomagala te objedinjenu javnu nabavu.
- Sustav socijalne skrbi postaje učinkovitiji kroz uvođenje upravljačkog informacijskog sustava i primjenom imovinskog cenzusa na nekoliko programa socijalnih davanja, kako bi naknade došle do onih kojima su najpotrebitije.
- Poboljšava se fiskalna i socijalna održivost mirovinskog sustava smanjenjem povlaštenih mirovina za 10 posto, ukidanjem povlaštenih mirovina državnim dužnosnicima, racionalizacijom vojnih mirovina, smanjenjem administrativnih troškova kapitaliziranih stupova mirovinskog osiguranja te povećanjem dobne granice za umirovljenje na 67 godina.
- Vlasti su povećale fleksibilnost tržišta rada kroz povećanje fleksibilnosti kolektivnog pregovaranja i lakšim uvjetima zapošljavanja.
- Smanjuju se administrativne i regulatorne prepreke poslovanju kroz smanjenje troškova registracije trgovačkih društava te uvođenjem jedinstvene elektroničke građevinske dozvole.
- Smanjuje se uključenost države u poduzetnički sektor kroz privatizaciju dvjesto poduzeća u državnom vlasništvu.
- Uvođenje financiranja na temelju učinka u visoko obrazovanje i znanost pridonijet će učinkovitijem korištenju oskudnih resursa, u svrhu poboljšanja akademskih postignuća, pružanja potpore mladim istraživačima, te će ojačati suradnju između javnih istraživačkih institucija i privatnog sektoru u području transfera tehnologija i komercijalizacije rezultata istraživanja.
Ovaj jednotranšni Zajam za razvojnu politiku denominiran u eurima odobren je uz šestomjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu kamatnu maržu, koja trenutno odgovara kamatnoj stopi od oko 1,2 posto, uz jednokratnu otplatu glavnice nakon 15 godina.
Otkako je Republika Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993. godine, ta joj globalna razvojna institucija pruža financijsku i tehničku pomoć, savjete vezane uz politike i analitičke usluge. Dosad je Svjetska banka podržala 50 projekata u vrijednosti od oko 3,3 milijarde USD i odobrila 52 darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna USD
