Prema „Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za zemlje skupine EU10 te Dodatku o Hrvatskoj”, stabilnost financijskoga sektora te fiskalna konsolidacija ključne su za nastavak oporavka
ZAGREB, 22. srpnja 2010. — Nove države članice EU (EU10 ) i Hrvatska nastavile su s oporavkom od svjetske financijske krize, no njihov je oporavak krhak i neujednačen. Prema novome Redovnom ekonomskom izvješću Svjetske banke za zemlje skupine EU10, rast u regiji EU10 zabilježio je pozitivan pomak s -2,1 posto, koliko je iznosio u četvrtome tromjesečju 2009. na 0,8 posto u prvome tromjesečju 2010. godine, što je u skladu s poboljšanjem s -1,9 posto na 0,6 posto koje je regija EU15 postigla u istome razdoblju.
No oporavak unutar regije EU10 je neujednačen zbog različitog stupnja oslanjanja na inozemnu potražnju, početnih neuravnoteža te čimbenika specifičnih za pojedine zemlje. U prvome tromjesečju 2010. oporavak je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio najsnažniji u Slovačkoj - čemu je pripomogao oporavak automobilske industrije – te u Poljskoj, jedinoj državi članici EU s pozitivnom stopom rasta u 2009. godini. Mađarska i Češka ponovno su doživjele rast gospodarske aktivnosti, dok je nastavak pada, doduše po umjerenijim stopama, zabilježen u Latviji, Bugarskoj, Litvi, Rumunjskoj, Estoniji i Hrvatskoj. Očekivanja za Hrvatsku su slabija od prvotno projiciranih iako kratkoročni pokazatelji ukazuju na nastavak oporavka. Tako su ranija očekivanja pozitivne nulte stope rasta revidirana te se očekuje realan pad od jedan posto.
„Sporiji rast u Hrvatskoj nego u najuspješnijim državama skupine EU10 ukazuje na manjak povjerenja u oporavak. To dodatno naglašava potrebu za bržom i odlučnom provedbom Programa gospodarskog oporavka Vlade RH koji predstavlja čvrst temelj za nastavak oporavka”, rekla je Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke u Regiji Europe i Središnje Azije tijekom predstavljanja izvješća. „To će zahtijevati strukturne promjene u javnim financijama, socijalnoj skrbi, obrazovanju, području inovacija te poslovnoj klimi.”
Na tržištu rada još se uvijek nije osjetio oporavak. Stope nezaposlenosti u regiji EU10 porasle su s 6,5 posto, koliko su iznosile u lipnju 2008., na oko 10 posto u svibnju 2010. te iznad 11 posto u Hrvatskoj, čime se broj nezaposlenih povećao s 3,2 na 4,9 milijuna. Unatoč blagim pozitivnim promjenama u nekim industrijskim sektorima u Hrvatskoj, nepovoljna gospodarska situacija i nadalje utječe na tržište rada te je vidljiv izrazit zaokret prema sivoj ekonomiji.
„Kriza je znatno otežala pronalaženje novog zaposlenja radnicima koji su ostali bez posla”, rekao je Kaspar Richter, viši ekonomist Svjetske banke za Regiju Europe i Središnje Azije, ujedno i glavni autor izvješća za zemlje skupine EU10. “Uz porast broja nezaposlenih te smanjenje broja prijavljenih slobodnih radnih mjesta, konkurencija na tržištu rada znatno se povećala u cijeloj regiji i Hrvatskoj. A porastom stope nezaposlenosti najteže su pogođeni mladi te slabije obrazovane osobe.”
Zabrinutost zbog državnoga duga određenih država eurozone dovela je do smanjenja sklonosti riziku na europskim financijskim tržištima. Time je potaknuto usporavanje dotoka kapitala, pad cijena dionica, porast premije osiguranja od kreditnog rizika za vlade i matične banke te deprecijacija nacionalnih valuta. Stoga su nužni još brži napori s ciljem osiguranja daljnjeg oporavka kroz jačanje fiskalne održivosti i stvaranje fiskalnoga prostora za potporu rastu privatnoga sektora.
Oporavak je slab. Tek će iduće godine ekonomska aktivnost u regiji EU10 dostići razinu iz razdoblja prije početka krize, a nekolicini država, među kojima je i Hrvatska, vjerojatno će za to trebati i malo više vremena. Nadalje, stope rasta nakon završetka krize vjerojatno će ostati niže od onih iz razdoblja prije krize s obzirom na smanjen dotok kapitala, ograničen rast kreditiranja te nužnu fiskalnu konsolidaciju. Za oporavak regije i dalje su od ključne važnosti očuvanje stabilnosti financijskoga tržišta te povećanje fiskalne učinkovitosti.
Redovno ekonomsko izvješće za zemlje skupine EU10 i Dodatak o Hrvatskoj objavljuju se triput godišnje. Putem njih se prate makroekonomska i reformska kretanja u državama regije EU10 te Hrvatskoj te nudi podrobna analiza ključnih pitanja u području politika.
Regija EU10 uključuje sljedeće države: Bugarsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju.
Regija EU15 uključuje sljedeće države: Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Njemačku, Portugal, Španjolsku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.