Izvješće o klimi i razvoju zemlje (CCDR) za Republiku Hrvatsku

U Izvješću o klimi i razvoju zemlje (CCDR) za Republiku Hrvatsku ispituju se međusobno povezani klimatski i razvojni izazovi te se ističu prioriteti za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje otpornosti kako bi se postigao niskougljičan, klimatski otporan i uključiv rast. Ulaganjem u otpornost, uključujući u obnovljive izvore energije, Hrvatska može omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, zaštititi svoje građane, stvoriti zdravije okruženje i osigurati održiviju budućnost za sve.

Izvješće (eng) | Pregled | Slide Deck (eng)

Kontekst

Povećanje dostupnosti energije iz obnovljivih izvora i jačanje otpornosti mogu pridonijeti snažnijem razvoju, što uključuje veći gospodarski rast i postizanje pravednosti, naglašava se u CCDRu. U usporedbi s trenutačnim razinama Hrvatska mora uložiti dodatnih otprilike 1,1 % svojeg BDP-a kako bi postigla niže razine emisija. To se može ostvariti zajedničkim ulaganjima javnog i privatnog sektora. Kako bi se stvorile prilike za ulaganja koja mogu mobilizirati privatne investicije i potaknuti rast, potrebno je bolje koordinirati javne politike te ukloniti regulatorne i administrativne prepreke.  

Istodobno se Hrvatska suočava sa sve intenzivnijim klimatskim rizicima, kao što su sve toplija ljeta, češće suše i poplave te sve veće posljedice za priobalna područja, koji već utječu na kvalitetu života i ključne sektore poput poljoprivrede i infrastrukture. Očekuje se da će se ti rizici s vremenom povećavati. Ako se ne poduzmu dodatne mjere, samo bi se zbog klimatskih prilika modeliranih u ovom izvješću BDP do 2050. mogao smanjiti za do 2,1 %, s osobitim posljedicama za infrastrukturu, turizam i poljoprivredu. Ciljanim ulaganjima u relativno skromnom iznosu od 0,04 % BDP-a te bi se posljedice mogle više nego prepoloviti ili bi se čak u potpunosti mogli nadoknaditi gubici izvan sektora turizma. Dodatnim ulaganjima, osobito u sigurnost opskrbe vodom, smanjenje vrućina u gradovima i upravljanje rizicima od katastrofa, zaštitili bi se ljudski životi, kvaliteta življenja i infrastruktura te smanjili gubici od klimatskih šokova. 

Boljim javnim upravljanjem, predvidljivim javnim politikama i socijalnom potporom, Hrvatska može ostvariti otporan, uključiv i niskougljičan rast te nastaviti konvergenciju s Europskom unijom (EU). 

Najvažniji rezultati

• Ulaganja u otpornost i prilagodbu, uključujući i u obnovljive izvore energije, mogu uvelike pridonijeti razvoju u Hrvatskoj. To uključuje brži i otporniji rast, povećanu produktivnost, veću konkurentnost, nova radna mjesta i nove prilike za izvoz, sigurniju opskrbu energijom te čišći zrak. 
• S druge strane, kašnjenja mogu biti skupa i rezultirati većim gubicima od katastrofa, neupotrebljivom imovinom, neispunjavanjem ciljeva EU-a i plaćanjima emisijskih jedinica, čime bi se povećali fiskalni rizici i rizici za konkurentnost. 
• Poboljšanjem prilagodbe Hrvatska može restrukturirati svoje gospodarstvo, osigurati klimatsku otpornost i postići niskougljični rast koji će joj omogućiti da se nastavi približavati razini dohotka u ostatku EU.
• Lokalizirana prilagodba ključna je za zaštitu stanovništva, produktivnosti i infrastrukture od klimatskih rizika kao što su poplave, suše i toplinski valovi. U zemlji s najvišim stopama smrtnosti povezanima s vrućinama u gradovima potrebno je usredotočiti se na povećanje otpornosti gradova na vrućine te sigurnost opskrbe vodom, otpornost poljoprivrede i upravljanje rizicima od katastrofa.
• Nešto više od polovine ulaganja potrebnih za klimatsku tranziciju moglo bi doći iz privatnog sektora, ali regulatorna i administrativna uska grla sprečavaju priljev znatnijeg kapitala.
• Uspjeh ovisi o boljem javnom upravljanju i institucijama, uklanjanju regulatornih i administrativnih prepreka, većoj predvidljivosti javnih politika, sudjelovanju privatnog sektora, razvoju vještina i socijalnoj potpori za pravednu tranziciju.

Preporuke

Ulaganje u obnovljivu energiju

• Olakšati privatna ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se do 2050. proizveli dodatni kapaciteti od 850 MW godišnje, ponajprije pojednostavnjenjem administrativnih postupaka.
• Više nego trostruko povećati trenutačne stope energetske obnove zgrada te poboljšati sustave grijanja jačanjem institucionalnih kapaciteta i radne snage, pojednostavnjenjem pristupa financiranju i uklanjanjem prepreka na tržištu.
• Ubrzati širenje dostupnosti prijevoza s nultom stopom emisija promjenom načina oporezivanja vozila, povećanjem dostupnosti javnih punionica, podupiranjem elektrifikacije flote i promicanjem integriranih prometnih sustava.

Zaštita građana i poduzeća od posljedica klimatskih promjena

• Ulagati u vodnu infrastrukturu i gospodarenje vodama radi povećanja otpornosti na suše, za što je potrebno poboljšati uvjete za ulaganje u komunalne usluge, povećati kapacitete za provedbu, provesti Nacionalni akcijski plan smanjenja gubitaka te poboljšati otpornost u priobalnim područjima upravljanjem potražnjom i povećanjem učinkovitosti. Poboljšanjem praćenja voda i prekogranične suradnje poboljšat će se planiranje za slučajeve povećane promjenjivosti klime.
• Poboljšati upravljanje rizicima od katastrofa unapređenjem propisa, financiranja i podataka te povećanjem otpornosti infrastrukture i davanjem veće uloge lokalnim zajednicama.
• Smanjiti rizike od vrućina u gradovima integriranjem zelene infrastrukture, adaptivnim planiranjem i mjerama zaštite zdravlja od vrućina, s naglaskom na ranjivim skupinama.

• Provesti učinkovit Socijalni plan za klimatsku politiku pružanjem potpore u prelasku na zelena radna mjesta i jačanjem sustava socijalne zaštite. 
• Proširiti klimatsko financiranje mobiliziranjem banaka, tržišta kapitala i institucionalnih ulagača te promicati inovacije u osiguranju i JPP-e u klimatski relevantnim sektorima
• Jačati upravljanje poduzećima u vlasništvu države i uskladiti strategije s nacionalnim klimatskim ciljevima. 

Ključni uvjeti za uspjeh

• Poboljšati klimatsko upravljanja boljom koordinacijom, strateškim planiranjem, institucionalnim kapacitetima i uključivanjem javnosti.
• Jačati koordinaciju javnog i privatnog sektora te pružiti pomoć poduzećima u pristupu financiranju, postizanju standarda održivosti i ulaganju u projekte usklađene s klimatskim ciljevima.