SARAJEVO, 26. mart 2024. — Bosna i Hercegovina (BiH) je u prethodne dvije decenije značajno napredovala u razvoju, što se naročito ogleda u dostizanju statusa zemlje višeg srednjeg dohotka i dobivanju statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Za nastavak takve putanje rasta Bosni i Hercegovini trebaju ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolja koordinacija svih nivoa vlasti u BiH, navodi se u najnovijoj sveobuhvatnoj analizi Svjetske banke.
U najnovijem „Ekonomskom memorandumu za zemlju“ naglašena je tranzicija zaposlenosti u Bosni i Hercegovini prema industriji i uslugama, uz održavanje odgovorne fiskalne politike, koja je omogućila zadržavanje javnog duga na relativno niskim nivoima. Pored toga, zemlja je značajno napredovala u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, koji je 2021. godine pao na rekordno niskih 2,5 procenata bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Međutim, Bosna i Hercegovina se još uvijek suočava sa izazovima, pošto, u pogledu kumulativnog realnog BDP-a, zaostaje za zemljama u regiji, a životni standard je otprilike na nivou trećine prosjeka EU. U izvještaju se naglašava i hitnost dubinskih strukturnih reformi u cilju jačanja rasta i napretka ka potpuno funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji i članstvu u EU.
"Svjetska banka je opredijeljena za pružanje podrške Bosni i Hercegovini u promicanju otpornog i zelenog rasta, uz usklađivanje sa standardima EU,” rekao je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. “Vjerujemo da će ovaj izvještaj kreatorima politika poslužiti kao koristan resurs, jer ukazuje na primjenjive strategije za učinkovito prevazilaženje izazova i iskorištavanje neiskorištenog ekonomskog potencijala zemlje.”
Reforme i dalji napredak su, prema izvještaju, potrebni u pet strateških oblasti:
- Dobro makroekonomsko upravljanje i digitalizacija
- Razvoj tržišta rada
- Omogućavanje iskorištavanja produktivnog potencijala firmi
- Olakšavanje pristupa finansiranju
- Povećanje konkurentnosti putem politika energetike i rudarstva
Cilj konkretnih mjera preporučenih u ovih pet oblasti jeste unaprjeđenje dijaloga o fiskalnoj politici, povećanje efikasnosti i produktivnosti firmi, poticanje otvaranja firmi i olakšanje izvoza u EU.
Očekuje se da će predstojeći EU Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) značajno utjecati na izvoz iz Bosne i Hercegovine, naročito iz sektora koji zavise od uglja i visoke emisije ugljika. To dodatno podcrtava hitnost prelaska na obnovljivu energiju i usklađivanje s međunarodnim standardima u svrhu jačanja konkurentnosti.
Starenje radne snage i usporavanje produktivnosti dodatno ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim reformama tržišta rada. Za jačanje ekonomske dinamike i inkluzivnosti od ključnog su značaja inicijative poput ciljanih socijalnih transfera, politika rodne ravnopravnosti i podrške privatnom sektoru.
"Bosna i Hercegovina je napredovala, dijelom zahvaljujući i provođenju učinkovitih fiskalnih politika i razboritom makroekonomskom upravljanju”, rekao je Tihomir Stučka, viši ekonomista Svjetske banke i koautor izvještaja. “Međutim, osnovni izazovi su i dalje prisutni i zahtijevaju provođenje sveobuhvatnih ekonomskih i energetskih reformi, ne samo u svrhu rješavanja trenutnih problema nego i za postavljanje temelja za snažan dugoročni rast.”
Da bi ispunile težnje stanovnika Bosne i Hercegovine vlasti na svim nivoima trebaju sarađivati na ostvarenju zajedničkih ciljeva te razviti zajednički program reformi, kojim će se povećati ekonomske mogućnosti zemlje, navodi se u izvještaju. Angažman aktera izvan vlasti, uključujući privatni sektor i civilno društvo, ključan je za izradu i provedbu učinkovitih politika.
„Ekonomski memorandum za zemlju“ je pripremljen u saradnji s vlastima u Bosni i Hercegovini i drugim ključnim akterima.
