Europska komisija i Svjetska banka potiču raspravu o procesu deinstitucionalizacije u Hrvatskoj
ZAGREB, 11. lipnja 2018. – U Hrvatskoj je proces zamjene institucionalnog oblika smještaja kao prevladavajućeg oblika skrbi o djeci i osobama s invaliditetom započeo prije više od deset godina. Hrvatska je također ratificirala više međunarodnih konvencija i sporazuma o ljudskim pravima djece i osoba s invaliditetom, koji podržavaju proces deinstitucionalizacije. Europska komisija (EK) i Svjetska banka su danas u Zagrebu, u suradnji s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, organizirale okrugli stol s ključnim dionicima kako bi se razmotrilo trenutno stanje te koji su predstojeći koraci.
Kao članica Europske unije (EU), Hrvatska je u tom procesu preuzela dodatne odgovornosti donošenjem Nacionalnog plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2018 i Operativnog plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2016. Ti dokumenti određuju okvir i obrazloženje za deinstitucionalizaciju, konkretne ciljeve, razdoblje provedbe i sredstva potrebna kako bi se smanjio broj ulazaka korisnika u ustanove i povećao broj korisnika koji iz ustanova izlaze radi prelaska na nove oblike skrbi, uz posebno poticanje obiteljske reintegracije.
“Zajedničke europske vrijednosti poput ljudskog dostojanstva, jednakosti i poštivanja ljudskih prava trebale bi nas voditi pri razvoju struktura socijalne skrbi i podrške primjerenih 21. stoljeću. Iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) može se osigurati potpora za cijeli niz mjera za prelazak na skrb u zajednici i sprečavanje institucionalizacije“, izjavio je Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
U to područje je ulagala i Svjetska banka, pri čemu je pomagala u razvoju inovativnih programa pružanja socijalnih usluga u zajednici, sprečavanja institucionalizacije i mobiliziranja potpore zajednica i nevladinih organizacija radi pružanja usluga osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.
“Uključivanje osoba s invaliditetom i širenje njihovog pristupa mogućnostima ključno je za izgradnju održivih, uključivih i pravednih zajednica. Podupiremo Hrvatsku u njenim nastojanjima da razvije i unaprijedi svoj sustav socijalne skrbi, što uključuje i prelazak s institucionalnog oblika skrbi na skrb u zajednici i obitelji. Stvaran prelazak na skrb u obitelji i zajednici u Hrvatskoj se pokazao sporijim nego što se očekivalo”, izjavila je Elisabetta Capannelli, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku.
Ključni dionici među kojima su bili predstavnici ministarstava, saborskih odbora za zdravstvo, socijalnu politiku i ljudska prava, mjerodavnih ureda Vlade i pučkih pravobranitelja, međunarodnih i domaćih NVO-a i ustanova socijalne skrbi uključenih u deinstitucionalizaciju, kao i Europske komisije, Svjetske banke i UNICEF-a, razmijenili su svoja iskustva i spoznaje, predstavili svoje programe i porazgovarali o budućim koracima, vodeći računa o postojećim sredstvima koja se iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova izdvajaju radi potpore provedbi predviđenih mjera.
