BRUXELLES, 8. ožujka 2018. – Tehnološki napredak prijeti zapostavljanjem najsiromašnijih europskih zemalja, zaostajanjem određenih regija i nekvalificirane radne snage i produbljivanjem razlika unutar EU-a, navodi se u novom izvješću Svjetske banke.
Prema izvješću pod nazivom "Growing United: Upgrading Europe’s Convergence Machine" (“Ujednačeni rast: unapređivanje europskog mehanizma konvergencije”), tehnologija donosi korist onima koji ostvaruju visoka primanja i najnaprednijim tvrtkama u bogatim regijama, ali nekim od najzaostalijih područja Europe prijeti povećanjem nezaposlenosti i guranjem još većeg broja ljudi u ralje siromaštva.
U proteklih 15 godina, broj fizičkih poslova na prostoru EU-a smanjio se za više od 15%, dok se za isto toliko povećao broj kreativnih i analitičkih poslova. Taj trend se ubrzava. U izvješću se tvorcima javnih politika preporučuje da među radnicima potiču razvoj vještina kako bi ih se pripremilo za nove poslove na tržištu rada koje se ubrzano mijenja. Time će se pokrenuti poboljšanje životnog standarda u zemljama i regijama koje trenutno zaostaju.
“EU raspolaže izuzetnim mehanizmom konvergencije koji već više od šezdeset godina potiče rast i napredak, donoseći korist ljudima i tvrtkama na cijelom prostoru Europe. No, konvergencija se ne odvija automatski. Mehanizam će zatajiti ne poduzmu li se koraci kojima će se za sve ljude osigurati jednaka korist”, ističe Kristalina Georgieva, glavna izvršna direktorica Svjetske banke. “Da bi se taj zamah održao, potrebne su javne politike kojima će se osigurati da ljudi usvajaju vještine neophodne za iskorištavanje novih prilika. Boljim pristupom obrazovanju i stručnom usavršavanju, zajedno s pozitivnim pomacima u poslovnom okružju pojedinih zemalja, otvorit će se više radnih mjesta za više ljudi.”
U izvješću se napominje i kako se tereta birokracije valja riješiti kako bi se tvrtkama omogućilo da oslobode svoj puni potencijal i iskoriste prelazak na nove tehnologije. Neposredni izazovi koji stoje pred Europom jasno se ogledaju u sve većem raskoraku u produktivnosti između južnih i sjevernih država članica tijekom protekla dva desetljeća. Od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća do danas, rast produktivnosti u sjevernoj Europi usporio se s 2% na 1,5%, a u južnoj Europi usporio se dvostruko više.
Do gospodarskog i socijalnog raskoraka između najbogatijih i najsiromašnijih dovodi i nekvalitetno obrazovanje u izvjesnim regijama i zemljama EU-a. U polovini država članica EU-a, više od 20% petnaestogodišnjaka ispod je osnovne razine znanja čitanja i matematike dok je Hrvatska na samoj granici te skupine. U Bugarskoj, na Malti i u Slovačkoj takvih je petnaestogodišnjaka više od 30%.
Da bi se na tržištu rada otklonio raskorak u vještinama, države trebaju preoblikovati obrazovne sustave i uvesti javne politike koje bi omogućavale jednake mogućnosti za školovanje i zapošljavanje. U mnogim zemljama stvari se trebaju radikalno poboljšati kako bi se učenike i studente opremilo vještinama neophodnim da bi mogli konkurirati za poslove budućnosti.
Prema izvješću, nekvalificirani radnici osjetljiviji su na šokove promjena na tržištu rada. U mnogim zemljama srednje i južne Europe složeni propisi opterećuju tvrtke i odvraćaju ih od rasta, otvaranja radnih mjesta i privlačenja izravnih stranih ulaganja.
Poboljšanje poslovnog okružja na prostoru EU-a pomoći će tvrtkama i da se stalnim rastom u regiji okoriste poticanjem inovacija i usvajanja novih tehnologija. Primjerice, u Grčkoj, Italiji, Slovačkoj i Španjolskoj 40 posto zaposlenih radi u mikro-tvrtkama.
“EU raste, ali Europljani ne rastu ujednačeno. U ovom izvješću naglašava se potreba stvaranja boljeg okružja kako bi i ljudi i tvrtke iskoristili prilike koje im pruža europski mehanizam konvergencije”, ističe Arup Banerji, regionalni Direktor Svjetske banke za Europsku uniju. “Mnoge zemlje, osobito na sjeveru, djeluju u okružju s visokim potencijalom za uključiv rast. Moramo se okrenuti javnim politikama kojima će se slično okružje stvoriti i za one zemlje i regije koje zaostaju.”
