OPATIJA, 9. lipnja 2014. – Kako bi razmijenili iskustva o smanjivanju nepotrebnog trošenja javnih sredstava, radionica o suzbijanju pogrešaka, prijevara i korupcije u programima socijalne zaštite okupila je visoko rangirane kreatore politika i stručnjake iz prakse iz Europe i Središnje Azije u Opatiji od 09. do 11. lipnja 2014. Godine.
Sustavi socijalne zaštite veliki su i kompleksni sustavi novčanih davanja iz kojih se isplaćuju milijuni mirovina, naknada za nezaposlene i socijalne pomoći svakoga mjeseca u svim državama Europe i Središnje Azije. Na njih obično otpada otprilike petina ili trećina cjelokupnih rashoda države. Iako je cilj svake države i programa socijalne zaštite da se sredstva isplaćuju pravim korisnicima u točnome iznosu i u pravo vrijeme, zbog kompleksnosti sustava određeni je stupanj pogrešaka i prijevara neizbježan. Kako bi nepotrebno trošenje javnih sredstava svele na najmanju moguću mjeru, neke zemlje Europe i središnje Azije, poput Albanije, Hrvatske, Moldavije i Rumunjske, započele su s uvođenjem djelotvornih sustava, alata i instrumenata za suzbijanje pogrešaka, prijevara i korupcije (PPK) u njihovim sustavima socijalne zaštite.
Posebno se podrobno raspravljalo o iskustvima Ujedinjenog Kraljevstva, lidera u ovome području, potom Rumunjske, koja je, počevši praktički od nule, u protekle četiri godine razvila sveobuhvatan sustav kontrole pogrešaka, prijevara i korupcije te o iskustvima Hrvatske koja pionirski uvodi moderne metode prevencije pogrešaka, prijevara i korupcije koje uključuju primjenu modernih informacijskih tehnologija i alata za uparivanje podataka.
"Neovisno o tome koliko je sustav socijalne zasitite pravedan, transparentan i učinkovit, tek sa uvođenjem sustavne kontrole i nadzora provedbe koji ne sanira samo posljedice već djeluje kao prevencija mogućih pogrešaka i zlouporaba, možemo biti sigurni da ce u cijelosti zasititi one kojima je ta zaštita najpotrebnija“, rekla je Milanka Opačić, zamjenica predsjednika Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Republike Hrvatske, u svom uvodnome izlaganju.
“Ova tema sve više dobiva na važnosti u zemljama Europe i Središnje Azije, koje se suočavaju s rastućim pritiskom da uravnoteže svoje proračune s obzirom na stidljiv gospodarski oporavak te imajući u vidu da rashodi socijalne zaštite predstavljaju značajan udio u javnoj potrošnji“, rekao je Hongjoo Hahm, voditelj Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj. „Stoga je smanjivanje pojave pogrešaka i prijevara u sustavima socijalnih davanja od velike važnosti za smanjivanje nepotrebnih javnih rashoda, za lakše postizanje fiskalne ravnoteže i zadržavanje povjerenja javnosti u sustave javnih naknada“, zaključio je Hahm.
Radionicu je organizirala Svjetska banka uz potporu Ministarstva financija Ruske Federacije putem Zaklade za upravljanje javnim financijama regije ECA.
Otkako je postala članicom Svjetske banke 1993. godine, Republika Hrvatska koristi financijsku i tehničku pomoć, usluge savjetovanja u svezi politika te analitičke usluge koje pruža ova globalna razvojna institucija. Dosada je Svjetska banka osigurala potporu za 52 projekta u iznosu od oko 3,5 milijarde USD te odobrila darovnice ukupne vrijednosti od 70 milijuna USD.
